Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lis 2015

Građani sve više novca drže na tekućim računima

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr / RBA analize  

Građani sve više novca drže na tekućim računima

U ovoj godini depozitni novac, kojeg između ostaloga čine sva potraživanja na tekućim i transakcijskim računima, porastao je za 3,5 milijarde kuna, dok su oročeni i štedni depoziti, unatoč uvođenju poreza na kamatu, porasli za 635 milijuna kuna

Posljednji podaci Hrvatske narodne banke potvrđuju da građani sve više novca drže na tekućim i transakcijskim računima.

Naime, prema podacima HNB-a u kolovozu je depozitni novac, kojeg čine sva potraživanja na žiro-računima, tekućim računima i drugim računima njihovih nositelja, porastao za 1,6 milijardi kuna (3,5%) u odnosu na srpanj dok je na godišnjoj razini porastao za 4,1 milijardu kuna (+9,2%). Istovremeno, u odnosu na kraj 2014. depozitni novac je porastao za 3,5 milijardi kuna (+7,9%).

Monetarni agregat M1 (novčana masa), koja uz depozitni novac kod kreditnih institucija obuhvaća i gotovinu izvan kreditnih institucija te depozite ostalih financijskih institucija kod HNB-a, na kraju kolovoza iznosio je 69,9 mlrd kuna.
U odnosu na srpanj novčana masa M1 porasla je za 1,5 milijardi kuna ili 2,2 posto, na godišnjoj razini porasla je za gotovo 5,2 milijarde kuna ili 8 posto, a u ovoj godini za 6,5 milijardi kuna ili 10,2 posto.

Povećanju novčane mase u kolovozu pridonio je mjesečni rast depozitnog novca te sklonost stanovništva ka držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima. To je dijelom rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata početkom godine, navode analitičari RBA, no podatak da su ukupni štedni i oročeni depoziti u ovoj godini porasli za više od šesto milijuna kuna ne podupire tu tezu.

Naime, ukupni štedni i oročeni depoziti iznosili su na kraju kolovoza 200 milijardi i što je za 220 milijuna kuna ili 0,1 posto manje nego prije godinu dana. Ali na mjesečnoj razini porasli su u kolovozu za 1,8 milijardi kuna ili 0,9 posto, dok su u ovoj godini, dakle u razdoblju nakon uvođenja poreza na dohodak od kamata, porasli za 0,3 posto, odnosno za 635 milijuna kuna.

Podaci pokazuju da su građani oročene i štedne depozite povlačili krajem prošle godine, na što je vjerojatno utjecala najava oporezivanja kamata, ali i ovoj godini je strah ipak splasnuo pa se oročeni i štedni depoziti ipak polako oporavljaju.

Iznos gotovine izvan kreditnih institucija (krajem kolovoza je iznosio 21,5 mlrd kuna) na mjesečnoj razini pao je za 125,4 milijuna kuna ili 0,6 posto. Dugoročno gledano trendovi su malo drugačiji: na godišnjoj razini porastao je za 1,1 milijardu kuna odnosno za 5,5 posto, a u ovoj godini za 3 milijarde kuna ili 15,8 posto.

Ukupna likvidna sredstva M4 - koja obuhvaćaju novčanu masu M1, štedne i oročene depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca - krajem kolovoza zabilježila su mjesečni rast za 3,2 milijarde kuna ili 1,2 posto, dosegnuvši iznos od 281 milijarde kuna.

U odnosu na kolovoz prošle godine monetarni agregat M4 zabilježio je rast za 5,3 milijarde kuna (1,9%), dok su u odnosu na kraj 2014. viši za 7,7 mlrd kuna (2,8%). Rastu najšire definiranog agregata na godišnjoj razini pridonio je već spomenuti godišnji rast monetarnog agregata M1, dok su ukupni štedni i oročeni depoziti na godišnjoj razini, kako smo već spomenuli, pali.

Iskazani rast štednih i oročenih depozita u kunskoj protuvrijednosti na mjesečnoj razini ublažio je niži tečaj EUR/HRK koji je krajem kolovoza bio 0,6 posto niži u usporedbi s prethodnim mjesecom. Također, godišnja aprecijacija kune u odnosu na euro za 1,1 posto doprinijela je padu štednih i oročenih depozita iskazanih u kunama.


Komentari članka

Vezani članci

Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj: sezona puni tržište rada

12.06.2026.

Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 61.298 nezaposlenih što je 11.933 ili 16,3 posto manje nego u svibnju lani te najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u sri

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk