Gredelj pred potpisivanjem velikog ugovora u Iranu

Iransko tržište je nakon ukidanja UN-ovih sankcija otvoreno za sve vrste roba i usluga, u čemu priliku vide mnoge hrvatske tvrtke, a neke od njih mogle bi u toj zemlji uskoro sklopiti unosne ugovore, izvijestila je Hrvatska gospodarska komora (HGK) u priopćenju o Iransko-hrvatskom gospodarskom forumu koji je u srijedu održan u Teheranu

Taj je skup održan u sklopu posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Teheranu, od 16. do 19. svibnja, a na njemu je sudjelovalo oko 70 hrvatskih i 150 iranskih gospodarstvenika.

'Iran je širom otvorio vrata hrvatskim tvrtkama i na nama je da to iskoristimo. Raduje me što je TŽV Gredelj pred potpisivanjem velikog poslovnog ugovora, a to je samo početak. Nakon sankcija ovo je tržište žedno svih vrsta roba i usluga, a posebno je važno da nudi prostor suradnje i malima', izjavio je predsjednik HGK Luka Burilović otvarajući forum.

S obzirom na velike infrastrukturne projekte koji se planiraju u Iranu, Burilović ističe kako nije nerealno da Hrvatska sudjeluje s jedan posto u njihovu ukupnom uvozu. U tom bi slučaju, tvrdi, naše gospodarstvo bilo bogatije za 657 milijuna dolara.

Iran je dobro pozicioniran u regiji i može biti dobar strateški partner za plasman hrvatskih proizvoda kako u Iran tako i u zemlje regije, istaknuo je predsjednik Iranske trgovinske, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore Mohsen Jalalpour.

Najavio je kako će uskoro posjetiti Hrvatsku te se nada kako će tada ostvariti konkretne dogovore i suradnje. 'No, veza Hrvatske i Irana je dublja i ne želimo odnose samo na ekonomskoj razini nego i u obrazovanju, turizmu, kulturi', rekao je.

Iz HGK u priopćenju prenose kako su reakcije gospodarstvenika izrazito pozitivne.

Vitomir Klasić iz Ivanićplasta vjeruje kako će dogovoriti poslovnu suradnju. 'Imamo kontakte, poslali smo uzorke i nadamo se poslu od 200 do 300 tisuća eura, što je za nas male jako puno', rekao je Klasić.

Predsjednik Uprave NCP Grupe Šibenik Roko Vuletić smatra da Iran primarno očekuje partnere koji su spremni investirati u zajedničke projekte i tu vidi priliku. 'Teško je očekivati klasične kupoprodajne ugovore. Skidanjem sankcija pojavljuju se velike multinacionalke kao izravna konkurencija. Zato je bitno da Hrvatska pronađe modalitete financiranja velikih izvoznih projekata putem HBOR-a ili na neki drugi način', naglašava Vuletić.

Iz HGK napominju kako su predstavnici hrvatskih tvrtki posjetili i neka iranska resorna ministarstva.

Prenose i izjave pomoćnice ravnateljice Specijalne bolnice Arithera Ilijane Palčec kako je dogovorena konkretna suradnja u Ministarstvu zdravlja te Mirka Poljaka iz Končara da postoji interes za izgradnju tramvajske infrastrukture i prodaju niskopodnih tramvaja.

Član Uprave Ine Niko Dalić podsjeća da je ta kompanija već dugo prisutna na iranskom tržištu, ali se promijenio način ugovora koji je iranska strana imala prema naftnim kompanija. 'Nadamo se da je to ugovor koji će ići u korist svim investitorima i da ćemo ispregovarati bolji ugovor nego što je bio do sada', kaže Dalić.

Ukupna vrijednost robne razmjene Republike Hrvatske s Iranom u 2015. godini iznosila je tek 4,4 milijuna dolara. Iran je jedna od rijetkih zemalja s kojom Hrvatska ima višak u robnoj razmjeni pa tako izvozimo gotovo sedam puta više nego što uvozimo, međutim i dalje je riječ o vrlo maloj robnoj razmjeni i nedovoljno iskorištenim mogućnostima koje nudi tržište od oko 80 milijuna stanovnika, ocjenjuje HGK.