Grožđe, od antičkih vinograda do globalnog biznisa teškog milijarde dolara

Grožđe je voće s tisućljetnom tradicijom, čija priča seže daleko prije pojave prvih pisanih civilizacija. Arheolozi su u Gruziji pronašli ostatke amfora starih oko 8.000 godina, s tragovima vinske kiseline, što upućuje na to da su ljudi tada već poznavali vinarstvo.

Slični dokazi pronađeni su i u drevnom Egiptu, gdje su freske prikazivale berbu grožđa i proizvodnju vina, te u Mezopotamiji (područje u jugozapadnoj Aziji između rijeka Eufrata i Tigrisa), gdje su ga Sumerani uključili u vjerske obrede.

Stari Grci vinovu lozu smatrali su darom boga Dioniza, dok su je Rimljani slavili kroz kult Bakha, boga vina i zabave. Rim je uveo sustavno podizanje vinograda, širio lozu po cijelom tadašnjem carstvu, od Španjolske do Britanije, te postavio temelje mnogih današnjih vinogradarskih regija. Taj antički odnos prema vinu kao simbolu zajedništva, kulture i užitka u velikoj mjeri živi i danas.

Globalni vinogradi i proizvodnja
Prema podacima Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), danas vinova loza zauzima oko 6,7 milijuna hektara širom svijeta, a godišnja svjetska proizvodnja grožđa iznosi približno 75 milijuna tona. Više od polovice tih količina dolazi iz samo pet država. Najveći proizvođač je Kina s gotovo 19 % svjetskog udjela, zatim tu su Italija i Francuska koje su poznate po stoljetnim vinogradarskim tradicijama, slijedi SAD s Kalifornijom kao vinogradarskim gigantom i Španjolska, lider po površinama vinograda.

Osim za svježu konzumaciju, grožđe se prerađuje u vino, sokove i sušene proizvode. Oko trećina svjetske proizvodnje ide na stolove potrošača kao svježe voće, dok ostatak završava u bocama vina ili kao grožđice, kojih se godišnje proizvede oko 1,4 milijuna tona.

U svijetu se godišnje proizvede oko 258 milijuna hektolitara vina, a najveći proizvođači su Italija, Francuska i Španjolska. Najveći izvoznici vina su Italija, Španjolska i Francuska, dok uvozni rekorderi uključuju SAD, Njemačku i Veliku Britaniju.

Kad je riječ o svježem grožđu, Peru i Čile dominiraju kao izvoznici, dok Nizozemska i Italija služe kao glavna europska distribucijska čvorišta.

Najveća vinsko-kultivirana regija na svijetu je Castilla-La-Mancha u Španjolskoj koja obuhvaća oko 500.000 hektara vinograda. Iako se ovdje proizvodi veliki volumen jeftinijih vina, regija sve više privlači pažnju inovativnih vinara koji žele podići kvalitetu.

Druga po veličini je francuska vinska regija Languedoc-Roussillon sa približno 230.000 hektara vinograda. Značajan udio vina dolazi iz oznaka AOC (označavanje kontrole porijekla) i PGI (Zaštićena geografska oznaka), ali regija je također poznata po velikoj proizvodnji masovnih sorti.

Crna Gora se može pohvaliti najvećim vinogradom u jednom komadu u Europi. Riječ je o plantaži Ćemovsko polje koje se prostire se na oko 2.300 hektara u jednoj parceli. Vlasnik je kompanija "13. jul – Plantaže", a vinograd sadrži više od 11 milijuna loza, uglavnom autohtone sorte Vranac.

Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najveći grozd težio je čak 10,12 kilograma. Ovaj rekord postavljen je 4. kolovoza 2018. godine u Los Palacios y Villafranca u Španjolskoj, a pripisan je vinaru Sebastiánu Gómezu Falcónu. Raniji rekord od 9,4 kg držao je Čile još od 1984. godine.

Nutritivno bogatstvo u sitnim bobicama
Grožđe je nutritivno vrijedno voće bogato vitaminima C i K, kalijem, vlaknima i antioksidansima, posebice resveratrolom, koji se povezuje s kardiovaskularnim zdravljem. Sadrži 80–85 % vode, što ga čini laganom, ali energetskom namirnicom.

Dvanaest najpoznatijih i najrasprostranjenijih vinskih sorti grožđa, onih od kojih nastaje većina svjetskih vina obično se dijeli na crne (crvena vina) i bijele (bijela vina).

Crne sorte (crvena vina):

Cabernet Sauvignon, kralj crnih sorti, daje snažna, taninska vina s aromama crnog ribiza i cedrovine, uzgaja se diljem svijeta
Merlot, mekša, voćnija crna sorta, često miješana s Cabernet Sauvignonom
Pinot Noir, zahtjevna sorta, daje elegantna, laganija vina s okusom trešnje i maline
Syrah / Shiraz, punog tijela, bogata začinskim notama
Grenache / Garnacha, voćna i topla, često korištena u blendovima južne Francuske i Španjolske
Tempranillo, oslonac španjolske Rioje i Ribere del Duero, daje vina od svježih voćnih do moćnih odležanih
Bijele sorte (bijela vina):

Chardonnay, najpoznatija bijela sorta, od šampanjca do maslačnog Chardonnaya iz Kalifornije
Sauvignon Blanc, svježa, aromatična vina s notama citrusa i trave
Rizling, od suhih do slatkih vina, s visokom kiselošću i notama koštičavog voća, kralj njemačkih vinograda
Pinot Grigio / Pinot Gris, lagana, svježa bijela vina popularna u Italiji
Traminac, intenzivno aromatična sorta s notama ličija i ruže
Chenin Blanc, izuzetno svestrana, od suhih, pjenušavih do slatkih vina
Proizvodnja u Hrvatskoj
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj su površine pod vinogradima u 2024. godini iznosile 19.938 hektara, proizvedeno je 98.262 tona grožđa te 603.000 hektolitara vina.
Proizvodnja grožđa i vina, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), se odvija na 29.844 poljoprivrednih gospodarstava na 58.683 parcela.