Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Velj 2019

Hidroponska proizvodnja jagoda

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marijan Mavračić  

Hidroponska proizvodnja jagoda

Jagode se danas proizvode na razne načine u zemlji na otvorenom, niskim tunelima, visokim tunelima, NGS (Next generation sequencing), NFT( Nutrient Film Technique), hidroponija. Odmah u početku treba objasniti da riječ hidropon dolazi od grčkih riječi "hydro“(voda) i "ponos“ (rad), što bi se moglo dakle prevesti kao rad/uzgoj s vodom ili rad/uzgoj na vodi ali u praksi je to u stvari uzgoj u hranjivoj otopini bez zemlje.

Hidroponska proizvodnja odvija se u zaštićenim prostorima (plastenici, staklenici) kako bi se što više kontrolirali čimbenici proizvodnje: osvjetljenje, temperatura, vlaga zraka, vlaga supstrata, prihrana, kontrola štetnika i bolesti... Ti prostori mogu biti grijani, povremeno grijani ili negrijani.

Možemo reći da hidroponska proizvodnja jagoda snažniji razvoj započinje zabranom upotrebe metilbromida. Kako znamo da su jagode iznimno osjetljive na bolesti korijenovog sistema (Phytophtora, Verticillium, Rhizoctonia…) do početka ovog stoljeća u svijetu se metilbromid koristio za sterilizaciju tla. Hidroponskom proizvodnjom izbjegavamo uporabu metilbromida i ostalih kemijskih načina sterilizacije tla.

Supstrat
Ovdje prije svega treba naglasiti da biljka može rasti u gotovo svemu što vam padne na pamet, uz osnovni uvjet da to "sve“ nije fitotoksično i da su biljci kroz to "sve“ dostupni voda i hranjiva.

Tako u hidroponiji koristimo supstrate koji svojim svojstvima pozitivno djeluju na rast i razvoj jagoda. Supstrati danas mogu biti različitog sastava: kamena vuna, treset, perlit, vermikulit, vulkanski pijesak, kokosova vlakna, te njihove mješavine… Glavne karakteristike dobrog supstrata za jagodu su poroznost (radi kisika), dobro zadržavanje i otpuštanje vode, sterilnost, povoljan vodozračni odnos, pH 5,5-6,0, što manji sadržaj soli... Supstrat može biti u rastresitom obliku za punjenje uzgojnih posuda ili u vrećama koje su pripremljene za sadnju. Pripremljene posude odnosno vreće postavljaju se u kanalice za odvodnju drenaže. Same kanalice mogu biti postavljeno ovješeno, stalažno ili oscilirajuće.

Najčešći načini hidroponskih sistema uzgoja jagode kod nas:

Kapilarni hidroponski uzgoj je najjednostavniji način hidroponskog uzgoja kod kojeg se hranjiva otopina doprema iz rezervoara direktno u supstrat tj. hranjivu podlogu u kojoj biljka (jagoda) vegetira. Glavni nedostatak ovog načina uzgoja je brzo otpuštanje hranjive otopine.
Kapajući ili drip sustav sastoji se od supstrata u koji se pumpom dovodi otopina hranjivih soli do svake biljke posebno sa malom kapaljkom. Ovo je ujedno i najčešći način hidroponskog uzgoja jagode na našim prostorima.
Postoje i drugi načini hidroponske proizvodnje (vodena kultura, sistem oseke i plime, tehnika hranjivog filma – NFT, aeroponski uzgoj), ali kod proizvodnje jagode kod nas oni nisu zastupljeni, već samo pri proizvodnji pojedinih povrtnih vrsta.

Fertirigacija
Kako znamo da sami supstrat brzo gubi vlagu, a time i hranjivu otopinu i ne može biljci pružiti potrebnu količinu hraniva kroz duži period, potrebno je provoditi učestalu - fertirigaciju (navodnjavanje i prihrana istovremeno). Fertirigacija se provodi putem injektora (mješaone) - uređaja koji vrši miješanje hraniva i šalje otopinu putem cijevi do kapaljke kapaciteta 2L/h. Injektor uzima hraniva iz spremnika A,B,C. Spremnik A većinom sadrži samo otopinu Ca soli i željeza (ne dodavati sulfate), spremnik B sve ostale makro i mikro elemente, i spremnik C dušičnu kiselinu za regulaciju pH vrijednosti. Izračun otopine određuje se prema sastavu sirove vode, sastavu drenaže i potrebama biljke, s posebnom pažnjom na pH i EC.

Osnovni parametri otopine za prihranu:

Vode EC ne veći od 0,6-0,7 mS/cm ili TDS manji od 400 mg/l, željezo ispod 0,5 ppm, bez klorida.
Otopine pH 5,5-6,0 te da je EC 1,5-1,6 mS/cm
Proces fertirigacije odvija se 2 - 15 puta dnevno u trajanju od 1 – 3 minute, zavisno od potrebe biljke.
Frekvenciju i dužinu trajanja određujemo količinom drenaže koja mora iznositi oko 30% dodane količine otopine.
Svjetlost i temperatura
Tu treba odmah napomenuti da se cijela površina tla pokriva bijelom folijom debljine 5-10 mikrona radi bolje refleksije svjetlosti.

Jagode ne vole previsoke temperature, idealni uvjeti su dnevna temperatura od 22 do 260C, a noćna oko 100C. Količina svjetla mjeri se integralom dnevnog osvjetljenja (DLI) koji se izražava u molima fotona na kvadratni metar na dan. Idealna količina svjetla je od 15-25 mola DLI, a minimum je 12.

Vlaga prostora
Vlagu zraka trebalo bi održavati između 60-70 % tijekom dana i znatno višom 90-95 % tijekom noći barem tri sata kako bi se usporila transpiracija i spriječile ožegotine na vrhovima uzrokovane procesom usvajanja kalcija.

Izbor kultivara i vrijeme sadnje
Hidroponska proizvodnja nam daje razne mogućnosti, pa tako izborom kultivara i primjenom novih tehnologija možemo programirati sam početak i duljinu berbe. Razlikujemo kultivare kratkog dana (Elsanta, Sonata, Clery, Joly…) ili prosto rečeno jednorađajuće i stalnorađajuće (mjesečarke) kultivare (Albion, San Andreas, Portola, Capri, Murano ...).

Kultivari kratkog dana formiraju cvjetove kada je dužina dana od 8-13 sati,i hladniji dio godine, dok produženjem iznad 13 sati zametanje prestaje.

Stalnorađajući kultivari također imaju interakciju s trajanjem osvjetljenja no važniju ulogu ima temperatura. Zametanje cvjetova i cvatnja odvija se pri svim duljinama dana, ali ipak treba napomenuti da je veći broj cvjetova u vrijeme dužeg dana. Ukoliko se temperatura približi vrijednosti od 30 ili više stupnjeva broj cvjetova naglo pada.

Oba tipa kultivara mogu se saditi tijekom cijele godine, ali najbolji rezultati u našim klimatskim uvjetima postižu se sadnjom biljke kratkog dana kraj kolovoza početak rujna zavisno od tipa sadnice, dok se stalnorađajuće sade u ožujku.

Sklop biljaka je od 80 000-200 000 biljaka na hektar, što je u usporedbi s "klasičnom“ proizvodnjom na tlu u gredicama, oko 2 – 5 puta više opet ovisno o načinu hidroponske proizvodnje, što jasno direktno utječe na sam prinos i zaradu.

Prednosti i nedostaci hidroponske proizvodnje u odnosu na konvencionalnu
Prednosti:

kontrola proizvodnje
sigurnija proizvodnja
proizvodnja na površinama na kojima nije bilo uvjeta za uzgoj
nema plodoreda
bolji i lakši uvjeti rada (veća učinkovitost)
nekoliko puta veći prinosi
veća kvaliteta plodova
mogućnost cjelogodišnje proizvodnje, a time i veća dobit
racionalnija potrošnja hranjiva i vode
manja uporaba pesticida, a time i manje onečišćenje okoliša
Nedostaci:

veće početno ulaganje
potrebno veće znanje (stalna edukacija)
skuplja proizvodnja

Zaključak
U današnje vrijeme kada su pred proizvođače jagoda postavljeni sve veći izazovi u pogledu same proizvodnje, ali i zahtjeva tržišta, hidroponska proizvodnja može biti jedan od odgovora. Ali ovdje ipak treba još jednom naglasiti da se u ovakvoj ciljanoj, skupoj, preciznoj i automatiziranoj proizvodnji neznanje i greške skupo plaćaju, tako da prije ulaska u takvu proizvodnju treba dobro razmisliti, konzultirati stručnjake (specijaliste) za tu proizvodnju i proanalizirati sve bitne činjenice.


Komentari članka

Vezani članci

Štete i do 100 posto, voćari se već bore za iduću godinu

12.05.2020.

Voćari iz kontinentalne Hrvatske tek sada su, nakon pojave prvog ploda na voćkama, uvidjeli pravo stanje štete koju je nanio posljednji mraz. Štete su iznimno velike i za ovu godinu nenadoknadive, bez obzira na to je li voćar osiguran ili nije.

Iza Uskrsa stižu vrgoračke jagode

10.04.2020.

Prvi plodovi jagoda s područja Vrgorca već su zreli, a berba jagoda počinje iza Uskrsa, poručili su iz Udruge Vrgoračke jagode koji dobivaju novu ambalažu s logotipom vrgoračke jagode

Željko Bjeliš: Počinje berba jagode, smanjite uvoz i otvorite prostor domaćim proizvođačima

02.04.2020.

Turistička sezona će vjerojatno biti loša. Ukoliko ne bude uvoza, ne bi trebalo biti problema, ali po trenutnoj situaciji, gdje je već albanski mladi kupus i srpski bijeli u centrima, za očekivati je i veliki uvoz lubenice, navode iz Udruge Neretvanska ml

Ulagati u lijesku ili ne? Testirali namaz od lješnjaka kako bi donijeli odluku

23.03.2020.

Planirajući sam plasman lješnjaka, naravno kada dođe do toga da ima prinos, nismo htjeli prodavati 'samo' plod jer ga na tržištu ima dosta, nego smo vodeći se ekološkim načelima, odlučili tržištu ponuditi nešto novo, kaže Jeronim Čeko.

OPG Dorotić - Povrat uloženoga novca u nasad borovnice bit će za pet-šest godina

22.02.2020.

Uz voćnjak jabuka OPG Dorotić, uz potporu HAMAG-BICRO-a, počinje uzgoj bobičastog voća te podiže nasad s oko osam tisuća sadnica sibirske borovnice

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 356 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija