HNB bankama: Kreditirajte izvoznike, a ne nekretnine

Unatoč zamrznutom tržištu nekretnina na kojem prodavatelji i dalje znatnije ne spuštaju cijene, a kupaca nema, banke su pojačale kreditiranje. Rast plasmana tom ranjivom sektoru zazvonio je na uzbunu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koja je odaslala i formalnu preporuku bankama da izbjegavaju kreditiranje nekretnina te da se umjesto toga okrenu kreditiranju izvoza. "Nakon ohrabrujućih znakova u 2011. ponovno su vidljivi znaci naginjanja prema dužnicima iz sektora nekretnina sa slabijim bonitetom", primjećuje HNB u najnovijem izdanju Financijske stabilnosti, publikcije koja donosi pregled ekonomskog zdravlja svih sektora. "Banke bi se, polazeći od toga da će problemi brojnih dužnika, posebno onih u sektoru nekretnina, biti trajnije naravi, trebale snažnije usmjeriti na izvozni sektor koji ima bolju perspektivu za rast", preporuka je regulatora.

Tako je, uz upozorenje Banskim dvorima da zatvaranju proračunskih rupa nema, Hrvatska narodna banka odaslala i poruku bankarima. Neslužbeno nam iz HNB-a kažu da u situaciji male i otvorene ekonomije kakva je Hrvatska s visokom razinom inozemnog duga više nema prostora za toleriranje novog duga. "Banke s alokacijom svih kredita određuju kretanje ekonomije. Naša ekonomska realnost mora se promatrati kroz razinu inozemnog duga od 100 posto BDP-a; to je naša alfa i omega i zato jedino izvoz može biti motor održivog rasta", kaže naš sugovornik. Godinama smo, kaže, ulagali u ceste i nekretnine i ostale "ludorije bez izvoznog efekta zbog čega i danas više nemamo manevarskog prostora". Što o HNB-ovu apelu kažu u Hrvatskoj udruzi izvoznika, u četvrtak do zaključenja broja nismo mogli doznati. Premda su banke uglavnom reducirale kreditiranje potrošnje i nekretnina, godišnji rast kredita sektoru nekretnina na kraju ožujka (korigiran za tečaj) od 3,5 posto potaknuo je HNB da upozori banke. Posebno stoga jer se, unatoč povratku recesijskih pritisaka krajem prošle godine, dug sektora nekretnina nastavio povećavati i odudarati od kretanja duga nefinancijskih tvrtki. U posljednja dva tromjesečja (zaključno do kraja ožujka) prirast kredita u sektoru nekretnina porastao je 7 posto u usporedbi s prethodna dva tromjesečja, što je uvjerljivo najviše od svih sektora. Pritom se blago oporavilo kreditiranje građevinskih tvrtki, a smanjilo kreditiranje poslovanja s nekretninama, a prirast inozemnog duga stagnira. Pogledaju li se detalji prirasta kredita, vidljivo je da kod stanogradnje već dvije godine u pravilu nema promjena radi niske potražnja za stanovima. Slab interes posljedica je minimalnog pada cijena nekretnina: cijene stanova u posljednjem tromjesečju 2011. pale su za 2,1% na godišnjoj razini, što znači da su cijene u odnosu na prije krize pale za 13,2%.

Isključe li se nekretnine na Jadranu koje drže cijene, korekcija je veća i za tromjesečje te iznosi 4,2%, odnosno 15,7 posto ukupno usporedi li se s pretkriznom razinom. Budući da se do kraja 2012. ne očekuje poboljšanje investicijske potražnje, zaduženost tog sektora će stagnirati, a tome će pridonijeti i zadržavanje kamatnih stopa na povišenoj razini, smatra HNB. Uvede li se porez na imovinu, moguć je pad cijena stanova, no zbog preusmjeravanja potražnje s novih na starije stanove pad cijena vjerojatno neće dovesti do pada broja neprodanih stanova.