HNB bi da državni proračun ne premaši 115 mlrd. kuna

Kraj godine vrijeme je kad i središnja banka izlazi s planovima za narednu godinu. Iako ovaj put zbog izbora još nema bitnih ulaznih parametara, monetarne će projekcije za 2012. guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski predstaviti na sjednici Savjeta HNB-a u četvrtak.

Kako se i novi saziv parlamenta i sastav vlade koja će krojiti proračun tek treba potvrditi, još nisu jasni fiskalni planovi. U HNB-u će stoga, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, izaći s tri scenarija odnosno pretpostavke okvira javnih financija s obzirom na razmjere fiskalne konsolidacije; veličinu proračuna i deficita. Svaki od tih scenarija ima odraz i u monetarnim veličinama, kao i procjene kretanja gospodarske aktivnosti o kojima se danas i s obzirom na europsko okruženje najčešće govori na način da bi "sve iznad stagnacije ili nulte stope rasta bilo preoptimistično" (više domaćih analitičara ima i lošije prognoze). Stoga je jasno da će HNB dodatno upozoriti buduću vladu na pojačane rizike i posredno apelirati na odlučniju fiskalnu konsolidaciju od onoga što se dosad iznosilo. U središnjoj banci zazivaju državni proračun veličine oko 115 milijardi kuna (ovogodišnji je 122 milijarde) i fiskalni deficit ispod pet posto BDP-a. Uz pretpostavku nulte stope gospodarskog rasta, pri inflaciji nešto iznad dva posto (dakle, uz blagi nominalni rast BDP-a), moglo bi se računati i s blagim porastom proračunskih prihoda. S druge strane, tu su i neki "autonomni rashodi" kod kojih je izvjestan rast i koji će zacijelo "pojesti" eventualnih 1-2 milijarde kuna porasta prihoda proračuna. Samo trošak plaćanja kamata dogodine bi na razini opće države mogao biti dvije milijarde kuna veći nego ove godine, što implicira porast udjela tog troška na oko tri posto BDP-a. Nadalje, blizu pola milijarde kuna mogli bi porasti proračunski izdaci za mirovine samo po osnovi očekivanog prirasta broja umirovljenika za 20-ak tisuća (za toliko ih je ovog listopada bilo više nego u listopadu 2010). Usto, pritisak na porast rashoda stvaraju i indeksacije u sferi nekih proračunskih plaća (npr. obrazovanje), a Silvano Hrelja, predstavnik koalicijskog partnera koji zastupa interese umirovljenika, najavio je da će inzistirati na usklađivanju mirovina s troškovima života. Najvjerojatnijeg ministra financija Slavka Linića, ukratko, čeka teži posao nego većinu drugih ministara. No, mnogi stručnjaci drže da je on najbolja osoba za neugodne poslove, ali i da ima snagu "pod kontrolom" držati Radimira Čačića.

Državne investicije kao poluga oporavka nisu rješenje, ta je matrica potrošena, kaže jedan zagovornik odlučnih poteza. Dodatni argument čvršće fiskalne konsolidacije novoj je vladi pružio i EU summit. To može biti argument više za objašnjavanje nepopularnih mjera, smatra Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta. Na tom tragu bit će i HNB-ove poruke.