HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako se navodi u HNB-ovom Biltenu, visokofrekventni pokazatelji gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, ponajprije obujam industrijske proizvodnje i promet u trgovini na malo, u drugom su tromjesečju ove godine još relativno nepovoljni te upućuju na prigušen porast gospodarske aktivnosti nakon stagnacije u prvom tromjesečju.

Prema modelu brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a, realni bi rast u drugom tromjesečju 2026. mogao iznositi 0,3 posto na tromjesečnoj razini, dok bi godišnja stopa rasta ekonomske aktivnosti mogla usporiti na 1,6 posto, s 2,2 posto koliko je procjena iznosila u prvom tromjesečju.

Iz središnje banke ističu da je procjena, u odnosu na prethodnu, revidirana naniže, s 0,7 posto na tromjesečnoj i 2,4 posto na godišnjoj razini, uglavnom zbog nepovoljnih pokazatelja za svibanj.

Pad u industriji u svibnju se produbio, pa je u prva dva mjeseca drugog tromjesečja obujam industrijske proizvodnje bio niži za 2,5 posto u odnosu na prosjek prvog tromjesečja. Promatra li se prema glavnim industrijskim komponentama, vidno je smanjena proizvodnja energije, kapitalnih proizvoda te netrajnih dobara za široku potrošnju.

Nadalje, u svibnju se intenzivirao i pad obujma prometa u trgovini na malo, koji je dosegnuo dva posto na mjesečnoj razini, pa je u travnju i svibnju realni promet u trgovini na malo bio za 0,8 posto niži u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja.

- Kretanja u trgovini na malo mogla bi biti dijelom povezana s porastom cijena energenata nakon izbijanja rata na Bliskom istoku, što je nepovoljno djelovalo na realni raspoloživi dohodak kućanstava i smanjilo pouzdanje potrošača, kažu HNB-ovi analitičari.

Naime, postizanje okvirnoga sporazuma između SAD-a i Irana upućivalo je na moguće postupno slabljenje toga nepovoljnog učinka, no ponovno pooštravanje napetosti početkom srpnja povećalo je neizvjesnost njegove provedbe, pa su rizici povezani s rastom cijene nafte, a onda i inflacijom i potrošačkim optimizmom, još naglašeni, napominju.