Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2020

HoReCa kanal: ‘Okretalo‘ se 2 milijarde eura godišnje, sada pada na trećinu prihoda

Izvor: www.lider.media · Autor: Željka Laslavić  

HoReCa kanal: ‘Okretalo‘ se 2 milijarde eura godišnje, sada pada na trećinu prihoda

Tržište opskrbe turizma i ugostiteljstva, tzv. Horeca kanal, tijekom posljednjih 15 godina doživjelo je tri velika udarca – financijsku krizu, probleme u Agrokoru i nedostatak radne snage. Unatoč tim nemalim izazovima Horeca se pokazala jednom od najžilavijih i najfleksibilnijih industrija hrvatskog gospodarstva, bilježeći cijelo vrijeme dvoznamenkasti rast. Ovaj, trenutno četvrti udarac koji je zadala korona, možemo nazvati nokautom.

Niti jedan izazov do sada nije fizički zatvorio restorane i hotele (ne računajući ratno stanje) i na ovako brutalan način slomio karike lanca o kojem ovisi hrvatska turistička ponuda.

Već deset godina Lider piše o problemu nedostatka službene statistike o vrijednosti opskrbe industrije o kojoj ovisi 20 posto hrvatskog BDP-a. Stoga se držimo procjena stakeholdera, da se godišnje se u Horeci 'okrene' više od dvije milijarde eura na hranu, piće i opremanje turizma.

Kako zapravo distributivno tržište preslikava hotelsko, tako se rast i pad turističkog sektora preslikava direktno na promete proizvođača i distributera. A prema riječima hotelijera, mnogi će ove godine biti zadovoljni ako realiziraju 30 posto lanjskog prometa (od ukupno 731 kategoriziranih hotelskih objekata u Hrvatskoj, prošlog vikenda otvoreno je njih svega 133, a od ukupno 204 kampova, njih 65, pokazuju podaci eVisitora). A Horeca kanal najviše prihoda generira od hotelske industrije.

Metro je do sada stabilno držao 20-tak posto HoReCa tržišta. Početkom godine Fortenova grupa je napravila preraspodjelu distributivnog poslovanja pa se Roto dinamic fokusirao na distribuciju pića unutar Horeca kanala, dok je Konzum, kojem je krajem prošle godine pripojen Velpro centar, fokusiran na distribuciju hrane i neprehrambenih proizvoda. Takvom konsolidacijom sigurno je povećao tržišne udjele, ali sve to se nije uspjelo pokazati ove godine na terenu zbog smanjene potražnje.

Kao posljedica prijašnjih poremećaja na tržištu, mali distributeri vratili su se na velika vrata i preuzeli dio posla velikih. Gomila manjih tvrtki iz raznih dijelova Hrvatske s nekim prosječnim prometom od 100 do 200 milijuna kuna uskočilo je u igru. Lokalni dobavljači prilagodili su se novonastaloj situaciji i proširili svoje asortimane i samim time pojačali svoj tržni udio. Sve dok zločesti virus nije pomrsio račune svima - velikima i malima.

Iako se ogroman dio proizvoda za potrebe industrije i dalje uvozi, turizam ima izrazito veliki značaj za domaću proizvodnju, pogotovo hrane i pića koje se plasira kroz hotele, restorane te ostale ugostiteljske objekte.

- Za segment hrane i pića postoji i procjena prosječnoga dnevnog izdatka po turistu od 96 kuna, prema podacima Instituta za turizam. Ako uzmemo u obzir da smo u 2019. imali 108,6 milijuna noćenja, onda je ukupni iznos koji turisti troše za hranu i piće gotovo 10,5 milijardi kuna. Takva potrošnja može biti fenomenalna apsorpcija domaćih proizvoda. Stoga moramo učiniti više da proizvodnju prilagodimo potražnji te da opskrba i volumen opskrbe teku bez problema – kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica u Smarteru.

Prema podacima Smartera o prehrambenoj industriji u Horeci, najaktivniji proizvođači su u segmentu prodaje piva, mineralnih voda, bezalkoholnih pića, kave. Najveće proizvodne tvrtke poput Podravke, Vindije, Leda, Jamnice, Coca Cole, PIK Vrbovca ili Atlantic grupe su veliki izravni dobavljači hotelske industrije. No preko Velpra, Metroa i drugih manjih distributera plasira se veliki dio proizvoda manjih i srednjih proizvođačkih kompanija.

- Mogli bismo procijeniti da prihod od turizma i Horeca-e čini od 20 do 25 posto prihoda koje ostvaruje naša prehrambeno-prerađivačka industrija. No kod nekih industrija kao što je plasman vina, piva, sokova i kave kanal HoReCa-e čini značajno veći udio – kaže Blažić.


Komentari članka

Vezani članci

Hoće li Britanci pohrliti u Split?

03.07.2020.

Srednja Dalmacija ostvarila je 18% prošlogodišnjeg turističkog prometa u lipnju. Najviše nedostaju susjedi iz BiH, te gosti iz Engleske i Švedske, zemalja u kojima je situacija s korona virusom još nedavno bila vrlo teška.

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Stiže prvi vlak s Česima: Samo u prva dva tjedna prodano 30.000 karata po cijeni od 22 eura

01.07.2020.

Nova linija prometovat će na relaciji Prag-Brno-Bratislava-Ljubljana-Rijeka svaki dan do kraja kolovoza.

Vlasnici klubova na Zrću navijaju za pozitivnu nulu

01.07.2020.

Suviše dugo razvijamo ovaj brend da bismo ove godine odustali i trudit ćemo se izvući što više od ovog ljeta, poruka je sa Zrća.

U Hvaru je 66 turista, dok ih je lani u ovo vrijeme bilo 4588: Otvoreno je jedva 30 posto ugostiteljskih objekata, a od 14 hotela otvorena su tek tri

01.07.2020.

- Od ovih 66 turista, koji su usprkos svemu došli u Hvar, nešto je Slovenaca, Austrijanaca, Nijemaca i Čeha. Da bi vam približio kakva je situacija u Hvaru, najbolje govori podatak da je trenutačno u Gradu otvoreno, najviše između 20 i 30 posto svih ugost

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici