Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Pro 2014

Hosteli u Dublinu puni su Hrvata iako ih posao ne čeka na dlanu

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Marija MIHELIĆ/Suzana ŽUPAN  

Hosteli u Dublinu puni su Hrvata iako ih posao ne čeka na dlanu

Brojni hrvatski građani, a napose Slavonci i Baranjci, svoju su adresu zamijenili irskom, švicarskom, austrijskom i njemačkom.

Rezultati su uglavnom pozitivni iako priče o tome da, primjerice, u Irskoj posao čeka na dlanu svakoga tko onamo dođe, nisu točne. Potvrdit će to brojni koji su ondje tjednima i odaslali su desetke zamolbi za različita radna mjesta, no sve što imaju troškovi su za smještaj u hostelima i nada da nisu uzalud prevalili tolike kilometre.

Da je puno onih koji posao ne pronalaze tjednima, no još uvijek ne gube nadu, pokazuje i primjer Osječanke koja je ovdje ostavila devetomjesečno dijete i supruga. Smještena je kod kume i nada se da će bar jedna od 50 poslanih zamolbi biti prihvaćena. Ne pronađe li posao, kaže, bit će prisiljena vratiti se osječkom Zavodu za zapošljavanje.

Neslužbeno doznajemo da oni koji su se odselili strahuju da će ostanak u Irskoj biti otežan nakon 1. siječnja 2015. pa oni koji su ondje ne pomišljaju vratiti se, već se snalaze na različite načine u preživljavanju.
Dugoročne posljedice

Ovaj masovni egzodus kvalificiranih i visokoobrazovanih osoba repriza je onoga iz sredine 20. stoljeća pa demografi, ekonomisti i drugi upozoravaju na dugoročne posljedice tog procesa za našu ekonomiju, radnu politiku, razvoj, već lošu demografsku sliku. Jer u potragu za poslom odlaze radno i reproduktivno aktivne generacije, koje, za razliku od prijašnjih, ne žele ondje živjeti same, nego vode i obitelji, što je dodatni razlog da privremeni boravak preraste u trajni. I dok se u javnosti čuje podatak da je u posljednje dvije godine otišlo 30.000 mladih, ministar uprave Arsen Bauk tvrdio je u svibnju da je riječ ipak “samo” o njih 12.800. Istovremeno s kolodvora put Zapada svakodnevno odlaze puni autobusi mladih, a pojačane upise bilježe i škole stranih jezika...

Javnost nema dojam da ova vlada, kao ni prijašnje, radi na zaustavljanju tog odljeva, što je, uz osiguranje uvjeta za obrazovanje, moguće samo i stvaranjem uvjeta za zapošljavanje, a ministar obrazovanja Vedran Mornar stvar je zakuhao izjavom - da oni što odlaze raditi van, trebaju vratiti novac za studiranje.

Politolog, prof. dr. sc. Anđelko Milardović upozorava da odlazi najvitalniji dio društva, koji bi trebao biti u funkciji njegova razvoja.

- No ovdje se ne može preživjeti ni individualno, ni kao obitelj, pa se na taj odlazak treba gledati normalno, ljudski, legitimno. No, osim što je egzistencijalni, to je ekonomski, demografski, razvojni problem jer s takvim odljevom neće imati tko vući ovdašnji razvoj pa bi država trebala stimulirati ljude da ostanu – uvjetima za zapošljavanje, rad i drugo. Potreban je zaokret, redefiniranje politike zapošljavanja mladih u funkciji razvoja i demografije. Idemo li korak dalje, u takvoj klimi odljeva mladih kako će ljudi koji su ostvarili mirovinu i dobiti je, tko će je uplaćivati? Na dugi rok cijela ta stvar urušava sustav - upozorava Milardović.
Tko će ostati?

- Ako svi odu, a odlaze reproduktivni naraštaji, tko će ostati? Dogodilo se to da najobrazovaniji dio društva ne samo u nas nego i u EU ima problem sa zapošljavanjem. Gdje će ta potentna populacija završiti? Ne vidim da tu Vlada nešto ozbiljno čini, a trebala bi poduzeti značajan zaokret u tom smislu i to u suradnji s europskim politikama. Zadnji je čas - poručuje Milardović.

Da država treba osigurati uvjete ne samo za obrazovanje nego i za zapošljavanje mladih kako bi ostali ovdje, smatra i demograf, dr. sc. Dražen Živić. Upozorava na negativne učinke tog odljeva na ionako lošu demografsku sliku Hrvatske te da taj efekt neće biti problem samo u broju stanovništva, nego je veći problem kako će se to odraziti na njegovu strukturu.

– Odlazi mlađe stanovništvo, što će se negativno odraziti na razinu reprodukcije jer kada odlazi – ono odnosi sebe, ali i svoja rađanja. Drugi problem je što to stanovništvo koje odlazi automatski ubrzava starenje svog naroda, jer se smanjuju ti mlađi naraštaji, a to su oni između 20 i 35, 40 godina. Smanjuju se jer je u Hrvatskoj nizak natalitet, nema obnove, jedni odu, no ne dolaze drugi - upozorava Živić. Upozoravae i na socijalne probleme tog procesa – kome će ostati roditelji mladih koji su otišli, tko preuzima skrb o njima? Država će se morati pozabaviti tim pitanjima i opet će galamiti da sredstava nema, a nema jer nema ni rada, jer se jedino iz rada, dohotka, profita crpe sredstva za socijalno, mirovinsko, zdravstveno. Čini se da sadašnja vlast, a ni prethodne, ne razmišljaju o ovome ni strateški ni dugoročno. To nisu pitanja samo jedne vlade i jednog mandata. Nedostaje osjećaj za važnost tih pitanja. Mi tu poruku od sadašnje vlade i prethodnih nismo dobili, a ako nema poruke, nema ni politike, a onda nema ni svijesti o važnosti problema - drži Živić.

- Tjednima sam "visila" na društvenim mrežama i doista sam se nadala da ću lako pronaći posao. U Dublinu sam od 17. studenoga i trebalo je tjedan dana da dobijem njihov identifikacijski broj (PPS), a u međuvremenu sam otputovala u Cork Galway i Kilkenny da vidim kako funkcionira posao izvan Dublina. Ovdje u Dublinu nije lako naći posao, jer je konkurencija velika, a jedna od najvećih su Poljaci koji si međusobno čuvaju radna mjesta. Inače, ovdje je Hrvata jako mnogo, u hostelu Paddys Pallace, gdje sam smještena, od stotinu ljudi gotovo je 90 posto Hrvata - ispričala je 33-godišnja Osječanka, dodajući da se posao ondje traži na dva načina – izravnim traženjem i pomoću agencija. U Dublinu ih je, kaže, na stotine, i podijeljene su prema sektorima, a u slučaju pronalaska posla zastupnik će potencijalnog kandidata za posao uputiti na određeno radno mjesto. Naposljetku zarada, radi koje je prvotno ondje i otišla, uglavnom iznosi 8,65 eura na sat, a pronađe li agencija posao nerijetko će sebi uzeti proviziju. Neke agencije uzimaju 2,3 posto, neke ništa, a neke se izravno naplaćuju od poslodavca.

Ova se Osječanka ipak ne namjerava vratiti u nadi da će danas-sutra ondje doseliti i njezina obitelj – suprug i dvoje djece kojima želi osigurati bolju budućnost.

ŠVEĐANI TRAŽE RADNIKE PREKO ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Osječki područni ured Zavoda za zapošljavanje na upit inozemnih agencija informacije prosljeđuje ljudima u evidenciji. Potvrdio je to pročelnik Željko Bugarić, dodavši da agencije pak ne dobivaju imena ljudi, već samo potencijalne kandidate obavještavaju o traženim poslovima. “To su uglavnom deficitarna zanimanja u zdravstvu, uslužnim zanatima, na gradilištima ili rad u kućanstvima. Imali smo slučajeva upita iz skandinavskih zemalja, konkretno, iz Švedske, no nemamo službeni podatak koliko je građana otišlo. Prema informacijama kojima raspolažemo, ljudi se najprije raspituju o određenom poslu i putem iskustava drugih znaju krenuti grlom u jagode. Vraćaju li se, službeno ne znamo”, rekao je Bugarić.
RAST BROJA PUTNIKA U NJEMAČKU

Poduzeće za prijevoz putnika Čazmatrans, prema riječima direktora Dražena Pavlovića, bilježi znatno povećanje broja putnika u Njemačku, kako iz Osijeka tako i drugih dijelova Hrvatske. “U odnosu prema prošloj godini bilježimo povećanje za desetak posto, a i u protekloj je povećanje otprilike bilo isto. Trend putovanja je u porastu, no naše povratne karte do Njemačke vrijede šest mjeseci i vjerojatno se putnici odlučuju za rad, a za to vrijeme mogu se bar nakratko vratiti kući”, kaže Pavlović.
Gubitak ulaganja u obrazovanje

Politolog Anđelko Milardović za izjavu ministra Mornara kako oni koji nakon obrazovanja u Hrvatskoj odu iz zemlje trebaju vratiti novac, kaže da takav stav treba potencirati. “Ako jedno siromašno društvo dogura nekoga do diplome, takav odnos treba obvezati nekim ugovorom, da se dio uloženoga u tog pojedinca vrati. Poruka je jasna – da ovako preko naših leđa od nas daleko razvijeniji Zapad dobiva preko tih VSS mladih gotove proizvode, a taj isti Zapad uložio je u njih nula kuna, čime je on još razvijeniji, a mi još inferiorniji”, kaže Milardović.

– Činjenica je da svaka osoba koja se ovdje školovala, a ode van u potrazi za poslom, odnosi i sva ta ulaganja u svoje obrazovanje – od obiteljskog do ulaganja države. Mislim da je ministar to izrekao više kao razmišljanje, pogled, a ne kao model. Ako vi u nekoga ulažete, trebate se pobrinuti da on i ostane ovdje. Pitanje povrata uloženoga u nečije obrazovanje nije pitanje tih što su se školovali, nego je to pitanje za državu, koja ne stvara uvjete za njihovo zapošljavanje pa proces nakon obrazovanja zastaje i krug se ne zatvara, a rezultat je – odlazak. Tako gubimo ekonomski potencijal u koji je država ulagala i onda to olako pustila - kaže demograf Dražen Živić.


Komentari članka

Vezani članci

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

21.05.2019.

Tranzicijski trošak mirovinske reforme u 2018. godini je bio više od devet milijardi kuna ili oko 2,5 posto BDP-a. Unatoč neslaganjima u stručnoj javnosti što čini tranzicijski trošak, nesporan je dio koji se odnosi na iznos mirovinskih doprinosa koji odl

Prije roka zabijen zadnji pilot Pelješkog mosta, čekaju se pristupne ceste

13.05.2019.

Piloti su zbog neravnog morskog dna ostali viriti i do deset metara iznad morske površine. Izvođači kažu da će ih stoga morati rezati i nakon toga iz njih izvlačiti mulj i puniti ih armiranim betonom. Brod-crpka već obavlja svoj posao, a i ostali ploveći

Hrvatska usvojila tri turistička zakona kojima se otvara novo poglavlje za Hrvatsku: Evo o čemu se radi

13.05.2019.

Ministar Cappelli napominje da su u izradi tih zakona sudjelovali predstavnici svih razina turističkih zajednica, načelnici, gradonačelnici i župani, čiji su prijedlozi postali sastavni dio zakona

Na Velesajmu razvili pametnu narukvicu koja pomaže starijima i nemoćnima

13.05.2019.

"Nadamo se da ga netko neće koristiti jer nema s kime piti kavu", šale se tvorci Silver Monitora. Za razliku od drugih sličnih uređaja Silver Monitor je savršeno jednostavan za korištenje. U sebi ima SIM karticu koja se može spojiti na bilo koju mrežu i s

Milijarder i vlasnik konglomerata od 122 tvrtke zainteresiran za ulaganja u Hrvatsku

10.05.2019.

Prvi nepalski milijarder ujedno je i najutjecajniji nepalski filantrop koji se 2015. godine našao na naslovnoj stranici Forbes Asia kao jedan od 40 outstanding givers in the world jer je je uložio milijune u obnovu i gradnju kuća nakon razornog potresa ko

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija