Hotelijeri poslovali bolje nego lani i žele niži PDV u turizmu

Taj je kongres u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) okupio više od 200 sudionika, većinom hotelijere, ali i bankare, konzultante i druge partnere, a u dva dana rada raspravljat će se o nekim od najvažnijih tema u hrvatskom turizmu, poput nedostataka radne snage, investicijama te produljenju sezone.

Bit će riječi i o aktualnom stanju hotelijerstva Hrvatske te o sezoni i promjenama koje turizmu donosi predložena cjelovita reform, koja je, po ocjeni samih hotelijera, dosta uzburkala cijeli sektor, pogotovo zbog prijedloga povećanja stope PDV-a s 13 na 25 posto za ugostiteljske usluge, što se odnosi i na restorane, barove i kafiće u hotelima u kojima se troši izvan pansionskog smještaja.

Ono što je hotelijere trenutačno zadovoljilo je to što je iz takvog povećanja u zadnji čas izuzet smještaj s doručkom, polu i punim pansionom, za što bi i dalje trebala vrijediti međustopa PDV-a od 13 posto. No hotelijeri i dalje, kako je kazao predsjednik UPUHH-a Ronald Korotaj, žele nižu stopu PDV-a, od oko 10 ili manje posto kako je u većini konkurentskih zemalja.

Najbolja sezona u povijesti

'Iza nas je jedna od najuspješnijih turističkih sezona u povijesti pa se doprinos turizma ukupnom BDP-u Hrvatske ozbiljno približava 20 posto. Kako se naš kongres održava svega desetak dana od predstavljanja paketa poreznih mjera koje su u saborskoj proceduri, od kojih je povećanje međustope PDV-a pobudilo ozbiljnu raspravu i što je turistički sektor ocijenio nepovoljnim i neusklađenim s ciljevima Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020., moram reći da dugoročno naš cilj ostaje isti, a to je smanjenje PDV-a u turizmu', poručio je uoči otvaranja kongresa Korotaj.

Naglasio je da se ove godine hotelijerima, ali i drugima u turizmu, pa i šire, upalio alarm po pitanju manjka radne snage, što je slabost hrvatskog turizma već godinama.

'Turističke investicije, proširenje ponude i produljenje sezone, odnosno općenito nastavak turističkog razvoja je nemoguć ako na tržištu nije raspoloživa adekvatna radna snaga', ocijenio je Korotaj. Taj se problem, dodaje, ne može riješiti kratkoročnim i isključivo mjerama koje su u dosegu hotelijera i poslodavaca već je potreban paket dugoročnih mjera koje će osigurati gospodarski rast u zemlji i zaustaviti migracijski proces iz Hrvatske.

Puna iskorištenost hotela na 65 posto

Predstavljajući rezultate poslovanja hotela ove godine do kraja rujna, Sandra Janković, s opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, naglasila je da je istraživanje na gotovo 80 hotela pokazalo da je prosječna puna iskorištenost hotelskih kapaciteta u devet mjeseci bila 65 posto, pri čemu najviša, 70 posto, u Dalmaciji, a 68 posto u Istri, 61 posto na kontinentu (čemu najviše pridonose zagrebački hoteli) te gotovo 60 posto na Kvarneru.

'Prosječna cijena hotelske sobe u devet mjeseci iznosila je 85 eura, dok je u Istri bila nešto viša, 92 eura, u Dalmaciji 86 eura, a na Kvarneru 85 eura te na kontinentu 68 eura. Sličan je poredak i s iznosom ostvarenog prihoda po raspoloživoj sobi (RevPAR) odnosno ukupnog prihoda hotela po raspoloživoj sobi (TrevPAR), koji je također najviši prosječni u Istri, dok je najviši ukupan prihod po noćenju ostvaren na kontinentu od 87 eura, što je posljedica najnižeg faktora višestruke zauzetosti', kazala je Janković.