Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Lis 2019

Hren s OPG-a Bencek i na slovenskom tržištu: posla i ulaganja je više, ali se isplati

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Igor Čolaković  

Hren s OPG-a Bencek i na slovenskom tržištu: posla i ulaganja je više, ali se isplati

Ova bi godina mogla biti odlična za uzgajivače hrena, kakav je mladi poljoprivredni proizvođač Filip Bencek iz Žarovnice kraj Lepoglave, koji je prije dvije godine registrirao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo na kojem uglavnom uzgaja upravo - hren. Na vlastitim poljoprivrednim površinama, nositelj ovoga OPG-a očekuje urod od gotovo sedam tona hrena, kojeg najviše prodaje na području Zagreba, ali i u Sloveniji.

"Uzgoj hrena je svakako isplativiji nego uzgoj žitarica, ali je s njim puno više posla, a i ulaganja su veća. Kada sam počeo razmišljati o bavljenju poljoprivredom, jer sam želio imati nešto svoje i raditi kod kuće, odlučio sam se za hren jer se tom kulturom u ovom dijelu Hrvatske bavi vrlo malo proizvođača. Lani smo imali zadovoljavajući urod, a ove se godine nadamo bitno većem.

Iako nam je tuča oštetila dio nasada, godina s puno kiše, kakva je ova, pogoduje hrenu, pa se nadam da ćemo na hektar i pol ove godine dobiti urod od 6 do 7 tona hrena. Nisam dugo u tom poslu, još učim, stječem nova iskustva, no mislim da sam pogodio s hrenom i da će ta kultura biti isplativa", istaknuo je Filip Bencek, koji na svom OPG-u, na ukupno 4 hektara, uz hren uzgaja i buče, batat, luk i češnjak.
Hren izvoze i u Sloveniju

Na kućnom pragu ovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo prodaje zanemarive količine povrća, najviše zahvaljujući upitima na facebook stranici, no ipak nemaju problema s plasmanom, posebice hrena, koji prodaju i u Sloveniji.

"Isplati se pomučiti za bolju cijenu, zato hren ne prodajemo na veliko jer je otkupna cijena niska, a potražnja na kućnom pragu je mala. Zahvaljujući jednom poznaniku koji radi u Sloveniji, uspjeli smo se probiti i na slovensko tržište, na kojem je potražnja veća od ponude. Nadam se da ćemo i ove godine u Sloveniju uspjeti plasirati naš hren", kaže ovaj mladi poljoprivrednik, najveći proizvođač hrena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Najveća potražnja za hrenom je u vrijeme blagdana, pogotovo u Velikom tjednu pred Uskrs, kada se kilogram hrena može prodati po cijeni od 12 do 17 kuna, no njegova je cijena najviša u ljetnim mjesecima, kada može doseći i 25 kuna za kilogram.
Ambiciozni planovi ulaganja

"Uzgoj hrena zahtijeva puno rada, veliki angažman ljudske radne snage, a ona je skupa. Velika su i ulaganja u mehanizaciju jer smo krenuli praktično od nule. Moja obitelj nije imala nikakvu poljoprivrednu mehanizaciju, sve što nam treba za proizvodnju morali smo kupiti. Zato nam je natječaj Lokalne akcijske grupe Sjeverozapad puno pomogao. Javili smo se i prošli na natječaju za tip operacije 6.3.1. Programa ruralnog razvoja "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava", te odobrenim sredstvima u visini od 15.000 eura kupili novu prskalicu i rabljeni traktor. Traktor je u odličnom stanju, a bio nam je i cjenovno dostupan, tako da smo riješili dio naših problema.

Dosad smo sve uslužne radove morali plaćati. Ove smo godine vlastitim sredstvima kupili i bubanj za pranje hrena, pa nam je i to olakšalo posao, jer smo prije hren prali ručno, a sada 150 kilograma hrena operemo za desetak minuta", zadovoljan je Filip.

No čeka ga još puno ulaganja. U poslu mu, dodaje, pomažu žene koje je angažirao, a koje imaju veliko iskustvo jer su godinama radile kod uzgajivača hrena u Sloveniji i Austriji, koji se tim poslom bave već dvadeset i više godina. Austrijska gospodarstva imaju poljoprivrednu mehanizaciju prilagođenu baš za hren, od posebnih plugova do međurednih freza i druge mehanizacije.
Sredstvima Programa ruralnog razvoja širi proizvodnju

"Uz kupnju mehanizacije, planiramo urediti i vlastitu pakirnicu, a nadam se da ću uspjeti s vremenom doći i do vlastite hladnjače. Hren ne bi smio ostati na otvorenom jer na taj način puno gubi na težini. Sada većinu posla radimo ručno, još smo na početku, no planovi su nam veliki, a oni iziskuju i velika ulaganja. Zato s nestrpljenjem očekujem raspis nacionalnog natječaja za podmjeru 6.2. "Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području", tip operacije 6.2.1. Iako još ne znamo uvjete natječaja, nadam se da ću proći i ta sredstva uložiti u unaprjeđenje proizvodnje", planira Filip Bencek, koji se nada i većim potporama svoje jedinice lokalne samouprave.

Ovaj mladi poljoprivredni proizvođač s velikim ambicijama i planovima poručio je svim poljoprivrednim proizvođačima koji zadovoljavaju uvjete da se svakako prijave na natječaje iz Programa ruralnog razvoja, jer posebice početnici, nemaju boljih izvora za ulaganje u razvoj i kupnju poljoprivrednih strojeva.


Komentari članka

Vezani članci

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

26.05.2026.

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

Prije 30 godina ga se proizvodilo 60.000 tona: Gdje je danas lički krumpir?

29.04.2026.

Krumpir u Lici ubrzo dobiva posebno mjesto. Razlog leži u specifičnim prirodnim uvjetima: podnožje Velebita karakteriziraju hladna klima, velike temperaturne razlike između dana i noći te čisto, ilovasto-pjeskovito tlo

"U mojim žilama ne teče krv, nego zelje": Priča Marije Cafuk u kojoj će se mnogi pronaći

22.04.2026.

OPG Jurice Cafuka već četiri generacije živi isključivo od zemlje. Poznati su po proizvodnji varaždinskog zelja, ali i krumpira te bučinog ulja. Kako izgleda njihov dan i organizacija posla, ispričala nam je Marija Cafuk.

Sadnja krumpira u sjeni energetske krize

27.03.2026.

Iako početak sezone obećava, poljoprivrednike na sjeveru zemlje muče ograničenja u točenju, a ponegdje i nestašica plavog dizela. Pritisak stvaraju i visoki troškovi proizvodnje, posebno kada je riječ o umjetnom gnojivu, no unatoč svemu, radovi ne staju.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1574 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1082 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk