Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Ou 2015

Hrvati će uskoro moći raditi u većini zemalja članica bez radnih dozvola

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Poslovni.hr/Hina  

Hrvati će uskoro moći raditi u većini zemalja članica bez radnih dozvola

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izrazio je u ponedjeljak nadu da će uskoro većina zemalja članica EU-a koje su privremeno uvele zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika odustati od toga.

Ministar Mrsić, koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošačka pitanja, imao je o tome niz bilateralnih razgovora sa svojim kolegama, budući da se 1. srpnja navršava dvije godine hrvatskog članstva u EU-u, kada istječe prvo razdoblje u kojem se može uvesti zabrana.

"Nadam se da će većina zemalja koje su uvele zabranu zapošljavanja to ukinuti", rekao je ministar Mrsić, naglašavajući da je u svim razgovorima bilo pozitivno raspoloženje u tom pravcu.

U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja, u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli "2+3+2", što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine. Ista su pravila vrijedila za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007. godine.

Prema neslužbenim informacijama, nakon 1. srpnja zabrana zapošljavanja mogla bi ostati samo u tri zemlje - Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji.

S prvim danom hrvatskog članstva u EU-u, pravo na prijelazna ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika uvelo je 13 država - Grčka, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija i Malta.

Ograničenja nisu uveli Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija, Litva i Latvija.

"Uvijek ostaje dio zemalja koje više iz političkih razloga, a ne zbog situacije na svom tržištu rada, zadržavaju zabranu", rekao je Mrsić, dodajući da će ipak ostati vrlo mali broj zemalja koje će i dalje ograničavati hrvatskim radnicima pristup svom tržištu rada.

"Sa svima ćemo razgovarati. Ja vidim pozitivno ozračje, a konačan rezultat znat ćemo negdje u svibnju i lipnju", rekao je.

Mrsić je komentirao i statističke podatke po kojima pada broj nezaposlenih, ali se smanjuje i broj zaposlenih te tumačenja da je to posljedica odlaska velikog broja mladih ljudi iz zemlje.

"Da raščistimo, očito se iz političkih razloga licitira s brojem ljudi koji su otišli vani. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i MUP-a, godišnje negdje oko 12 tisuća ljudi napusti Hrvatsku, a osam tisuća dođe u zemlju", kaže Mrsić, dodajući da se iz razgovora s europskim ministrima rada doznaje da iznimno mali broj hrvatskih državljana dobiva radne dozvole. Primjerice, Luksemburg je izdao samo sedam radnih dozvola Hrvatima, a Nizozemska 350.

Jedino u Njemačkoj je izdan veći broj radnih dozvola je, oko 26 tisuća, ali to ne znači da ih toliki broj stalno zaposlenih, nego je dobar dio tamo zaposlen na sezonskim poslovima.

"Ne bih licitirao s brojkama. Ono što je jasan pokazatelj jest da se u Hrvatskoj smanjuje broj nezaposlenih, a kada govorimo o broju zaposlenih tu imamo problem s metodologijom koju koristi DZS, koja je očito zastarjela", kaže Mrsić.

Mrsić objašnjava da je metoda koju DZS koristi za anketiranje zaposlenosti stara 50-ak godina i ne odgovora sadašnjem trenutku.

"Prema prvoj analizi koju smo napravili zajedno s DZS-om, nedostaje oko 45 tisuća zaposlenih kod pravnih osoba, koje oni iz nekih razloga nisu obuhvatili svojom anketom. Nedostaje također 15 djelatnika u vojsci i policiji. Dogovorili smo se da sjednemo i utvrdimo koju ćemo metodologiju koristiti. Jedina prava statistika u Hrvatskoj je ona Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prema kojoj u ovom trenutku u Hrvatskoj ima milijun i 390 tisuća zaposlenih, tako da ne stoje one katastrofične priče o kolapsu mirovinskog sustava", ističe ministar.

Dodaje da je odnos broja umirovljenika i zaposlenih uvijek konstantan - na 100 umirovljenika ima 114, 115 zaposlenih. "Sada će se taj broj i povećati kada dođe turistička sezona", kaže Mrsić.


Komentari članka

Vezani članci

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Hrvatska ubrzava izvoz visoke tehnologije i smanjuje jaz s EU

08.05.2026.

Hrvatska se nalazi pred točkom pune zaposlenosti. Godine 2025. stopa zaposlenosti dosegnula je povijesno rekordnu razinu. Pritom je u našoj zemlji radilo 1,7 milijuna ljudi, a stopa zaposlenosti iznosila je 74,4 posto. Hrvatska ubire plodove tržišne ekono

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Tag cloud

  1. 2857 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1394 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1341 članka imaju tag industrija
  11. 1250 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1078 članka imaju tag menadžment
  14. 541 članka imaju tag krediti
  15. 1184 članka imaju tag EU
  16. 870 članka imaju tag poduzetništvo
  17. 462 članka imaju tag BDP
  18. 687 članka imaju tag opg
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 438 članka imaju tag osijek
  33. 450 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke