Hrvati među najbogatijim nacijama na svijetu

Ako je vjerovati istraživanju njemačkog osiguravatelja Allianza, Hrvati su jedna od 30 najbogatijih nacija na svijetu. Naime, krajem 2009. prosječan je hrvatski građanin imao 10.900 eura vrijednu financijsku imovinu (novac i vrijednosnice), pa Hrvatska zauzima 28. mjesto na ljestvici najbogatijih država. Ispred nas su Češka (12.002 eura), Estonija (17.060 eura) i Slovenija (19.711 euro). Siromašniji od Hrvata su Mađari (10.134 eura) i Slovaci (7187 eura).

Najviše financijske imovine imaju Švicarci (163.732 eura), Amerikanci (101.762 eura) i Danci (96.242 eura). Primjetno je da se u posljednjih nekoliko godina najbrže povećavala financijska imovina građana istočne Europe čemu je uzrok niska baza. Naime, tijekom prošlog desetljeća godišnji rast financijske imovine u istočnoj Europi iznosio je prosječnih 17 posto. Tako su građani siromašnijih država 2000. posjedovali tek 400 eura vrijednu imovinu, koja je do 2009. dosegla vrijednost od 1800 eura. U istom razdoblju imovina građana iz srednje bogatih država udvostručila se sa 7000 eura na 14.000 eura. Izbijanje financijske i ekonomske krize ojačalo je sklonost štednji, posebno u europskim državama. Tijekom prošle godine više od trećine Europljana izjavilo kako namjeravaju staviti na stranu više novca. Štednja raste i u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske narodne banke, oročeni depoziti stanovništva u hrvatskim bankama krajem godine iznosili su 120,3 milijarde kuna, devet milijardi kuna više nego u istom razdoblju 2009. godine. Od toga je krajem prošle godine 104 milijarde kuna bilo oročeno u stranoj valuti. Krajem 2008. oročeni depoziti iznosili su 101,7 milijardi kuna. Međutim, pitanje je hoće li se trend rasta financijske imovine u sljedećim godinama uspjeti održati. Prema posljednjim podacima Eurostata za treće tromjesečje prošle godine, nastavljen je pad udjela raspoloživog dohotka namijenjenog štednji. U Europskoj uniji taj je udjel pao za 0,4 posto na 11,5 posto dohotka. U eurozoni udjel je pao istovjetnih 0,4 posto na 13,8 posto. Uzroci pada i dalje su relativno visoka nezaposlenosti diljem Europe, rast cijena osnovnih potrepština i slabašni rast plaća.

Što se tiče hrvatskih štediša, analitičari ne očekuju pad štednje u domaćim bankama. »Vjerujem da štednja neće padati imajući u vidu blagi rast gospodarstva u ovoj godini. Postojeća štednja ionako je štednja ljudi koji su novčano suficitarni. Nema potrebe da depozite razročavaju zbog povoljnih kamata na štednju«, kazao je za Vjesnik Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. »Međutim, ako dođe do slabljenja kune, oročeni kunski depoziti bez valutne klauzule otići će u devizne depozite«, smatra Ćorić.