Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Srp 2019

Hrvati sve više koriste kartice: 17% njih plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: novac.hr  

Hrvati sve više koriste kartice: 17% njih plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom

Za plaćanja, čak i iznosa od 100 kuna potrošači se sve više oslanjaju na kartice, pokazali su to rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu u korak s evolucijom plaćanja – skoro svi koriste kartice, kupuju online, a beskontaktno plaćaju osam puta više nego prije pet godina.

Skoro svi građani koriste kartice

Udio korisnika kartica među korisnicima bankarskih usluga u Hrvatskoj nastavio je tendenciju rasta te danas iznosi 94 posto. Naime, u rujnu 2017. taj udio iznosio je 92 posto, a ukupnom porastu u proteklom razdoblju najviše je pridonijelo povećanje broja korisnika kreditnih kartica.

Ipak, neke se stvari nisu toliko mijenjale. Kao i u proteklih nekoliko godina, u prosječnom hrvatskom novčaniku nalazi se nešto manje od tri kartice. Međutim, 47 posto korisnika kartica posjeduje tri ili više kartica, a taj broj raste s visinom prihoda i dobi korisnika.

Uporaba kartica postala dio svakodnevice

Korisnici preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu pa ih tako 94 posto karticama plaća više puta mjesečno, 60 posto potrošača koriste ih nekoliko puta tjedno, dok četvrtina kartice upotrebljava svakodnevno. Plaćanje karticom na prodajnim mjestima još je češće kod korisnika kreditnih kartica – 30 posto ih rabi svakodnevno, a 61 posto nekoliko puta tjedno. Na bankomatima se kartice koriste ipak nešto rjeđe.
Građani žele plaćati beskontaktno

U proteklih pet godina, korištenje beskontaktnog plaćanja među korisnicima kartica povećalo se za osam puta te sada iznosi 81 posto. Ovaj broj ujedno ukazuje na rast korištenja ovog načina plaćanja za 7 postotnih poena u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Taj je udio još i veći među najmlađim ispitanicima, onima s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna te ispitanicima iz Istre i Primorja.

Značajna većina onih koji koriste beskontaktno plaćanje, tako plaćaju najmanje jednom tjedno (75 posto), a svakodnevno njih 17 posto. Tako su čestoj uporabi sigurno doprinijele prednosti koje pruža ovaj način plaćanja, a kao glavne, većina ispitanika ističe brzinu i jednostavnost.

Beskontaktno plaćanje najčešće je u supermarketima, zatim lokalnim dućanima te benzinskim postajama. Ispitanici su istaknuli kako bi svakako htjeli da na većem broju prodajnih mjesta bude moguće beskontaktno plaćanje.

- Istraživanje je potvrdilo kako Hrvati idu u korak s globalnim trendovima, no i dalje postoji puno mjesta za napredak kad je riječ o prihvatu. Svaki ugostiteljski objekt koji želi privući i zadržati goste mora imati POS uređaj, dok su trgovine nezamislive bez njih. Posebno se to odnosi na hrvatsko priobalje u koje dolazi velik broj stranih turista. Promjene valuta ograničavaju potrošnju, a gosti mogu odustati od kupnje određene usluge samo zato što u tom trenutku ne raspolažu s dovoljno gotovine. Kartice su sve popularnije jer su praktične. Ljudi sve više cijene svoje vrijeme i u svakom trenutku žele brzinu i jednostavnost, tako i kod plaćanja - istaknula je direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj Sanja Žigić.
U Hrvatskoj se manje kupuje na rate

Na rate kupuje 65 posto ispitanika, ponajprije onih starijih od 40 te s višim primanjima, što je za 7 postotnih poena manje nego prošle godine. Najčešće se na rate kupuje potrošačka elektronika, namještaj te odjeća i obuća te modni dodaci. Na četvrtom mjestu su predmeti vezani uz održavanje automobila, nakon čega slijede putničke agencije, namirnice, knjige i intelektualne usluge. Rate se koriste najviše pri plaćanju iznosa većih od 500 kuna, a u prosjeku se plaća na 6 rata.
Popusti i ušteda vremena potiču online kupnju

Čak 86 posto korisnika kartica u Hrvatskoj kupuje online. Među njima prednjače ispitanici s višim primanjima, više razine obrazovanja te ispitanici iz Dalmacije. Zanimljivo je da 8 posto ispitanika online kupuje svaki tjedan. Proizvodi i usluge koji se tako najviše kupuju su odjeća i obuća, potrošačka elektronika, pokućstvo, kozmetika i parfemi, softver i igre, igračke i dječja oprema, kultura i ulaznice, putničke agencije, aviokarte te knjige i glazba.

S druge strane, ljude od online kupnje odvlači strah od nedostatka sigurnosti, želja da se proizvod vidi prije kupnje, činjenica da nemaju adekvatnu karticu ili metodu plaćanja te mogućnost kupnje svih potrebnih stvari u klasičnim trgovinama.

Tako 45 posto ispitanika ističe da nema povjerenja u web trgovine kada je riječ o ostavljanju kartičnih podataka, dok nešto veći broj ispitanika njih 49 posto nema takvih sumnji te su pohranjuju podatke svojih kartica u stranim i domaćim online trgovinama te unutar mobilnih aplikacija.
76% ispitanika račune plaća online

Račune za vodu, struju, plin i ostale režije ispitanici manje plaćaju gotovinom, a više online. Tako kao glavni način plaćanja računa ispitanici ističu online bankarstvo (47%), zatim mobilno bankarstvo (39%), a tek onda plaćanje u poslovnicama pošte ili Fine (18% u usporedbi s 22% prošle godine). Ključni razlozi zašto neki ne plaćaju račune online su plaćanje isključivo gotovinom, zatim karticama u poslovnicama ili jednostavno zato što ne koriste internetsko ili mobilno bankarstvo.


Komentari članka

Vezani članci

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Austrijanci plaćaju gotovinom. I imaju dobar razlog za to

27.08.2019.

"Ako kupujem i oni zabilježe (preko kartičnog plaćanja) količinu alkohola koju kupujem, to je miješanje u moju privatnost", rekao je profesor emeritus s Bečkog sveučilišta.

Sve više velikih svjetskih kompanija bira malu državu u srcu Europe kao svoju središnjicu

14.08.2019.

Budući da mnoge svjetske kompanije zbog nadolazećeg Brexita ostaju bez svoje europske središnjice, sićušna zemlja u srcu Europe pokazala se kao idealna destinacija koja će nadomjestiti tu poziciju. Zahvaljujući britanskom izlasku iz Europske unije, Luksem

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Počinje isplata povrata poreza građanima

01.08.2019.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će Porezna uprava od sutra započeti s povratom poreza na dohodak građanima, od kojih bi većina trebala biti isplaćena do prve polovine kolovoza.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 912 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 487 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 347 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija