Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Srp 2019

Hrvati sve više koriste kartice: 17% njih plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: novac.hr  

Hrvati sve više koriste kartice: 17% njih plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom

Za plaćanja, čak i iznosa od 100 kuna potrošači se sve više oslanjaju na kartice, pokazali su to rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu u korak s evolucijom plaćanja – skoro svi koriste kartice, kupuju online, a beskontaktno plaćaju osam puta više nego prije pet godina.

Skoro svi građani koriste kartice

Udio korisnika kartica među korisnicima bankarskih usluga u Hrvatskoj nastavio je tendenciju rasta te danas iznosi 94 posto. Naime, u rujnu 2017. taj udio iznosio je 92 posto, a ukupnom porastu u proteklom razdoblju najviše je pridonijelo povećanje broja korisnika kreditnih kartica.

Ipak, neke se stvari nisu toliko mijenjale. Kao i u proteklih nekoliko godina, u prosječnom hrvatskom novčaniku nalazi se nešto manje od tri kartice. Međutim, 47 posto korisnika kartica posjeduje tri ili više kartica, a taj broj raste s visinom prihoda i dobi korisnika.

Uporaba kartica postala dio svakodnevice

Korisnici preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu pa ih tako 94 posto karticama plaća više puta mjesečno, 60 posto potrošača koriste ih nekoliko puta tjedno, dok četvrtina kartice upotrebljava svakodnevno. Plaćanje karticom na prodajnim mjestima još je češće kod korisnika kreditnih kartica – 30 posto ih rabi svakodnevno, a 61 posto nekoliko puta tjedno. Na bankomatima se kartice koriste ipak nešto rjeđe.
Građani žele plaćati beskontaktno

U proteklih pet godina, korištenje beskontaktnog plaćanja među korisnicima kartica povećalo se za osam puta te sada iznosi 81 posto. Ovaj broj ujedno ukazuje na rast korištenja ovog načina plaćanja za 7 postotnih poena u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Taj je udio još i veći među najmlađim ispitanicima, onima s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna te ispitanicima iz Istre i Primorja.

Značajna većina onih koji koriste beskontaktno plaćanje, tako plaćaju najmanje jednom tjedno (75 posto), a svakodnevno njih 17 posto. Tako su čestoj uporabi sigurno doprinijele prednosti koje pruža ovaj način plaćanja, a kao glavne, većina ispitanika ističe brzinu i jednostavnost.

Beskontaktno plaćanje najčešće je u supermarketima, zatim lokalnim dućanima te benzinskim postajama. Ispitanici su istaknuli kako bi svakako htjeli da na većem broju prodajnih mjesta bude moguće beskontaktno plaćanje.

- Istraživanje je potvrdilo kako Hrvati idu u korak s globalnim trendovima, no i dalje postoji puno mjesta za napredak kad je riječ o prihvatu. Svaki ugostiteljski objekt koji želi privući i zadržati goste mora imati POS uređaj, dok su trgovine nezamislive bez njih. Posebno se to odnosi na hrvatsko priobalje u koje dolazi velik broj stranih turista. Promjene valuta ograničavaju potrošnju, a gosti mogu odustati od kupnje određene usluge samo zato što u tom trenutku ne raspolažu s dovoljno gotovine. Kartice su sve popularnije jer su praktične. Ljudi sve više cijene svoje vrijeme i u svakom trenutku žele brzinu i jednostavnost, tako i kod plaćanja - istaknula je direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj Sanja Žigić.
U Hrvatskoj se manje kupuje na rate

Na rate kupuje 65 posto ispitanika, ponajprije onih starijih od 40 te s višim primanjima, što je za 7 postotnih poena manje nego prošle godine. Najčešće se na rate kupuje potrošačka elektronika, namještaj te odjeća i obuća te modni dodaci. Na četvrtom mjestu su predmeti vezani uz održavanje automobila, nakon čega slijede putničke agencije, namirnice, knjige i intelektualne usluge. Rate se koriste najviše pri plaćanju iznosa većih od 500 kuna, a u prosjeku se plaća na 6 rata.
Popusti i ušteda vremena potiču online kupnju

Čak 86 posto korisnika kartica u Hrvatskoj kupuje online. Među njima prednjače ispitanici s višim primanjima, više razine obrazovanja te ispitanici iz Dalmacije. Zanimljivo je da 8 posto ispitanika online kupuje svaki tjedan. Proizvodi i usluge koji se tako najviše kupuju su odjeća i obuća, potrošačka elektronika, pokućstvo, kozmetika i parfemi, softver i igre, igračke i dječja oprema, kultura i ulaznice, putničke agencije, aviokarte te knjige i glazba.

S druge strane, ljude od online kupnje odvlači strah od nedostatka sigurnosti, želja da se proizvod vidi prije kupnje, činjenica da nemaju adekvatnu karticu ili metodu plaćanja te mogućnost kupnje svih potrebnih stvari u klasičnim trgovinama.

Tako 45 posto ispitanika ističe da nema povjerenja u web trgovine kada je riječ o ostavljanju kartičnih podataka, dok nešto veći broj ispitanika njih 49 posto nema takvih sumnji te su pohranjuju podatke svojih kartica u stranim i domaćim online trgovinama te unutar mobilnih aplikacija.
76% ispitanika račune plaća online

Račune za vodu, struju, plin i ostale režije ispitanici manje plaćaju gotovinom, a više online. Tako kao glavni način plaćanja računa ispitanici ističu online bankarstvo (47%), zatim mobilno bankarstvo (39%), a tek onda plaćanje u poslovnicama pošte ili Fine (18% u usporedbi s 22% prošle godine). Ključni razlozi zašto neki ne plaćaju račune online su plaćanje isključivo gotovinom, zatim karticama u poslovnicama ili jednostavno zato što ne koriste internetsko ili mobilno bankarstvo.


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk