Hrvati zbog krize uče štedjeti, čekaju popuste, kupuju jeftinije...

Kriza je natjerala Hrvate na učenje štednje, razne oblike snalaženja u trgovinama, čekanje popusta, akcija, kupovinu u diskontima, kupnju jeftinije robe i ostale oblike restriktivnije potrošnje ali i na prokušanu lošu naviku odlaska u shopping u susjedstvo koja je bila aktualna do prije sedam godina ali je u međuvremenu izgubila na važnosti.

Sve statistike upućuju na značajan pad maloprodaje još od sredine prošle godine. Značajno je manje i kupnje na odgođena plaćanja uz pomoć platnih kartica. Takvo plaćanja sve je manje razvijanje potrošačkih navika a sve učestalije preživljavanje jer se, prema nedavnom istraživanju Media Metra, na odgođeno plaćanje sve češće kupuje hrana.

I prije krize, prema istraživanju GfK o kretanju prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske za prošlu godinu, čak 68 posto kućanstava ima nedostatne prihode. Prema podacima GfK prosječno kućanstvo u 2008. godini raspolagalo je mjesečno s oko 6.920 kuna. Razlike između regija su izražene, prihodi su najmanji u Slavoniji a najveći u Zagrebu s okolicom.

S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih obitelji trebali bi biti oko 8.950 kuna. Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku oko 2.000 kuna. Potrebni prihodi u prosjeku su za preko 29 posto veći od ostvarenih.

Ostvarene prihode veće od potrebnih ima oko 12 posto kućanstava. Onih kućanstava koja imaju prihode točno koliko im treba je oko 17 posto. Daljnjih 68 posto kućanstava treba više prihode od postojećih. Proizlazi da preko dvije trećine kućanstava ima probleme s pokrivanjem svojih mjesečnih financijskih obveza. U prosjeku njihova bi primanja trebala biti čak 67 posto veća a da bi bili u stanju pokriti troškove za sve osnovne životne potrebe.

Najviša pojedinačna stavka u kućnom proračunu i dalje otpada na hranu (oko 30 posto) a slijede ukupni troškovi stanovanja (oko 16 posto). Već samo oni predstavljaju gotovo polovicu svih troškova. U odnosu na prethodnu 2007. godinu kućanstva su u 2008. godini izdvajala više na gotovo sve vrste troškova.

Prema drugom istraživanju GfK tek oko 9 posto kućanstava u Hrvatskoj prošle je godine imalo nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana kada je takvih kućanstava bilo oko 13 posto. 48 posto kućanstava smatra da su ostali na istom. Za približno 42 posto kućanstava njihovo je financijsko stanje lošije je nego prije godinu dana. Prošle godine smanjio se broj onih koji očekuju bolju financijsku situaciju u ovoj godini a povećao broj onih koji očekuju pogoršanje financijske situacije.

Za slijedećih godinu dana jedva se 13 posto kućanstava nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja dok je takvih pred godinu dana bilo 19 posto. Suprotno, raste broj kućanstava koji procjenjuje da će im se financije ipak pogoršati (od 18 posto u ožujku 2007. na 32 posto u ožujku 2008. i 37 posto sada).

Prošle je godine tek 13 posto kućanstava očekivalo kako će im u slijedećih godinu dana biti nešto bolje, oko 47 posto smatrali su da će njihova financijska situacija biti ista kao prethodne godine, ali 37 posto ih je mislilo da će im financijsko stanje biti gore nego pred godinu dana.

Analiza potrošnje proizvoda svakodnevne potrošnje (GfK košarica) iz kolovoza ove godine u hrvatskim kućanstvima potvrdila je da je kriza za naše građane stvarno počela u drugom polugodištu prošle godine. Prosječne cijene su porasle s time da podaci po dvomjesečjima govore kako je rast bio najveći između listopada 2008. i veljače 2009. godine. Kao rezultat rasta cijena pojavljuje se pad količinske potrošnje a smanjuje se i frekvencija odlazaka u kupovinu.

Košaricu prehrambenih proizvoda karakterizira jedva primjetan rast količinske potrošnje u odnosu na isto razdoblje 2008. godine, te zbog rasta cijena u 2008. godini za osnovnu prehranu je vidljiva nešto veća utrošena vrijednost ali i manja frekvencija odlazaka u kupovinu.

Košarica toplih i hladnih napitaka imala je zamjetan rast potrošnje još sredinom prošle godine da bi se na kraju prvog polugodišta ove godine vratila na razinu istog perioda iz 2008. Košarica osnovne osobne higijene pokazuje da je u prvoj polovini prošle godine bio manji pad cijena koji se odmah odrazio na skok potrošnje i nešto veću učestalost odlazaka u kupnju.

Slično se dogodilo i s košaricom sredstava za pranje i čišćenje u kućanstvu gdje se, zbog manjeg rasta cijena ili njihove stagnacije, odmah pokazuje i manji rast količinske potrošnje te frekvencije odlazaka u kupovinu.

Sveukupno uzevši u zadnjih godinu i pol dana unutar ove grupe proizvoda, koji su nužni za svakodnevno odvijanje života obitelji, građani su očito najveće količinske restrikcije realizirali baš na hrani i zatim na toplim i hladnim napitcima. Cijene
su bile presudne za manji rast potrošnje nekih segmenata asortimana. To potvrđuje i nagli rast potrošnje trgovačkih maraka koje imaju niže cijene od brendiranih proizvoda.

„Za građane u Hrvatskoj vidljive su restrikcije u potrošnji svakodnevnih potrepština (prehrana i slično) već od polovine prošle godine, dakle prije no što je svjetska kriza prenesena u naše krajeve“, rekla nam je voditeljica odnosa s javnošću GfK Vlasta Krolin Fišer dodajući kako je recesija samo intenzivirala promjene u navikama i strukturi potrošnje.

„Ljudi na primjer manje izlaze, više pasivno konzumiraju masovne medije (posebno televiziju), druže se s prijateljima kod kuće. Kod svakodnevnih kupovina osjetno više su zastupljene privatne marke u odnosu na brendirane i pada impulzivna kupovina. Građani pomno prate što se, vezano uz recesiju, događa u svijetu i kod nas te 8 od 10 građana smatra da se to sve negativno reflektira i na njihovo kućanstvo“, naglasila je Fišer dodajući kako kućanstva na različite načine smanjuju troškove.

„Za preživjeti krizu susrećemo različita ponašanja pojedinih segmenata. Jedni tako prestaju kupovati flaširanu vodu (33 posto) i alkoholna pića (32 posto). Drugi rjeđe kupuju bezalkoholna pića (29 posto), slatkiše i grickalice (32 posto). Treći pak kupuju jeftinije proizvode kao što su na primjer sredstva za čišćenje (47 posto), sredstva za osobnu higijenu (44 posto)“, kaže Fišer dodajući da proizvodi za koje se najčešće izjavljuje kako će i dalje biti kupovani istog kvaliteta su kruh i peciva (51 posto), mlijeko i mliječne prerađevine (49 posto), voće i povrće (37 posto) ali i cigarete (51 posto).

„Gotovo polovica građana čeka sniženja i tako pažljivije troši novac za svakodnevne potrebe a 28 posto građana sve se više orijentira na kupovine u diskontima, te 19 posto kupuje jeftinije marke“, objašnjava načine snalaženja kupaca voditeljica odnosa s javnošću GfK Hrvatska dodajući kako je kriza uzrokovala i sve češći odlazak u shopping izvan granica Hrvatske.

„U odlazak u kupovinu preko granice išlo je oko 32 posto kućanstava u 2000. godini da bi nakon toga ova pojava izgubila na važnosti. Ali, danas je za sve veći dio kućanstava, između 15 i 20 posto u pojedinim mjesecima 2009. godine, kupnja preko granice postala je redoviti način opskrbe za vrlo široku paletu proizvoda (odjeće, obuće, cigareta, kave, mlijeka i mliječnih prerađevina, bezalkoholnih pića, mesa i mesnih prerađevina, alkohola, sredstava za čišćenje i pranje ili osobnu higijenu)“, rekla je Fišer.