Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2020

Hrvatska bi mogla postati globalno središte razvoja i proizvodnje sportskih automobila

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

Hrvatska bi mogla postati globalno središte razvoja i proizvodnje sportskih automobila

Iako će još mnogo vode proteći ispod savskih mostova prije nego što električni automobili na ovim prostorima postanu nešto normalno i masovno u uporabi, svejedno je gotovo na mjesečnoj razini vidljiv napredak. Prvi komercijalni električni automobili pojavili su se prije 10-ak godina, a samo koju godinu kasnije u Hrvatskoj su počele subvencije za njihovu nabavku s pozamašnim iznosom koji seže i do 10-ak tisuća eura po automobilu, a po čemu smo među najvelikodušnijima u EU. I dok su se u prvo vrijeme subvencije uglavnom tražile i dijelile za hibridna vozila s elektro-benzinskim motorima, sada je fokus na električnim automobilima.

Sve je to dovelo do brojke od gotovo tisuću električnih automobila s hrvatskim registarskim tablicama. Iako ova brojka čini statističku pogrešku u masi od ukupno 2,2 milijuna registriranih motornih vozila u Hrvatskoj (oko 1,8 mil. osobnih automobila), napredak je vidljiv. I dok je u sjevernoj Europi elektrifikacija voznog parka počela dosezati i dvoznamenkaste udjele, a najdalje je otišla Norveška, u ostatku Europe te brojke i udjeli još su uvijek skromni. Hrvatska je u cijeloj priči u pomalo specifičnoj situaciji. Iako sama nema automobilsku industriju i relativno je siromašna, pionirski pokušaj Mate Rimca i njegovih Rimac Automobila danas su njegovu priču doveli do ozbiljnih dimenzija koje se po svojoj vrijednosti mjere možda i u milijardama, za sada kuna. Rimac se uglavnom bavi projektiranjem i proizvodnjom tehnologije za druge proizvođače električnih automobila, no predstavio je i svoje ogledne primjerke hipersportskih vozila kroz Concept_One i C_Two, koji su, kao što im i samo ime govori, zapravo još koncepti bez serijske proizvodnje koja se iščekuje.

Planovi s Bugattijem

No kao što je svojedobno obitelj Kostelić svojim globalnim skijaškim uspjehom od uglavnom poklonika mora i sunca u Hrvatskoj odjednom stvoriti stotine tisuća rekreativnih skijaša, tako je i priča oko Rimca električne automobile u Hrvatskoj učinila nekako domaćom i bliskom temom za svakog građana Hrvatske. Ta priča se razvija i ide dalje, a iako je trenutno teško razlučiti što je istina, a što samo skup želja, Hrvatska bi mogla uskoro postati globalno središte za razvoj te proizvodnju najluksuznijih i najskupljih sportskih automobila. Naime, uz svoje Concepte, Rimac bi uskoro mogao preuzeti i proizvodnju globalno puno poznatijeg brenda luksuznih hipersportaša Bugatti, a koji je trenutno u sklopu Volkswagen grupe. Kako je Rimčeva tvrtka već prije zapela za oko Porscheu, a koji je također istaknuti član VW obitelji, čini se da VW želi svoju proizvodnju hipersportaša koncentrirati u Hrvatskoj a što bi za posljedicu imalo da bi veći ili manji vlasnički udio u Rimac Automobilima prešao u ruke VW-a. Da u najvećoj njemačkoj automobilskoj industriji ozbiljno računaju na električnu budućnost cestovne mobilnosti, govori i činjenica da su upravo proteklog tjedna imali predstavljanje i jednog od možda najznačajnijih svojih modela ovog desetljeća. Radi se o prvom električnom sportskom automobilu Porsche Taycan.

Iako je VW već i prije u svojoj ergeli imao električnih automobila, prije svega Golfa i Up-a, kao nadogradnju brendova poznatih benzinskih i dizelskih automobila, Taycan je ipak korak dalje. Motivi za nabavku električnih automobila mogu se svesti na tri glavna razloga – ekološka svijest, ušteda te brzina.

Naime, dok se u Hrvatskoj uglavnom e-automobili nabavljaju zbog očekivane uštede – jer je struja jeftinija od benzina i nafte, a usto je još uvijek punjenje na javnim punionicama uglavnom besplatno, u sjevernoj Europi je češći razlog za nabavku e-automobila ekološka svijest.

Ova priča s Taycanom, a na čijem tragu je i naš Rimac, temelji se na brzini. Električni automobili zbog svoje tehnologije imaju puno veća ubrzanja. Za primjer, standardni benzinski Porsche ima uglavnom ubrzanje 0-100 km/h za 3,2-5 sekundi, dok je to kod najjačega Taycana svega 2,8 sekundi. Rimac Concept_One treba 2,6 sekundi, a C Two 1,8 sekundi. Također, zbog svojih karakteristika klasični su sportaši često na crnim ekološkim listama te mnogi ljudi koji bi si mogli ili htjeli priuštiti ovakvu igračku to često ne rade jer se boje javne percepcije da ne vode brigu o životnoj sredini zbog onečišćenja i buke koju sportski automobili proizvode – stvar je posebno osjetljiva kod potencijalnih kupaca iz sektora visokih tehnologija te zabave i javnog djelovanja kojima je takva percepcija vrlo bitna.

Bez infrastrukture za e-vozila

Stoga je Porsche dao ovom segmentu jednu dodatnu dimenziju koja će izvjesno imati svoju publiku, odnosno kupce, a s druge strane gotovo sigurno natjerati i konkurenciju da krene ovim putem i u potpunosti promjeni tržište. Odgovor Ferrarija i ostalih bi mogao stići vrlo brzo.

Iako su e-automobili već danas svojim tehničkim rješenjima, a i cijenom te dosegom baterije od 250-500 km, pristupačni i operativni za svakodnevnu uporabu prosječnog vozača, činjenica je da u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku, još nema prave infrastrukture za takva vozila.

Tu prije svega mislim na javne punionice koje bi mogle servisirati električne automobile bez situaciju kakvu imamo trenutačno da vozači uglavnom razmišljaju samo o tome hoće li moći, kada, gdje i u koliko vremena napuniti strujom svog limenog ljubimca.

Dok se nešto više ne učini po tom pitanju, e-automobili će ipak još dosta vremena ostati samo egzotika namijenjena entuzijastima, ekološki svjesnim dobrostojećim ljudima te “sportašima” koji žele, uz izvjesno još pokoji klasični automobil u garaži, imati kao igračku i nekog hiper ili barem supersportaša na struju.


Komentari članka

Vezani članci

[30 ispod 30] Deni Mišlov: Posluje sa svjetskim industrijskim gigantima, širi se na turizam i istražuje podvodnu robotiku

20.10.2020.

Zadarska tvrtka Galo industries radi za neka od najmoćnijih imena automobilske industrije kao što su Ford, Jaguar Land Rover, Audi i BMW, a na čelu joj je Deni Mišlov, mladi uspješni poduzetnik s Liderove liste 30 ispod 30, koji je na svom prvom poslu pre

Predsjednik uprave ‘AD Plastik Grupe‘ ekskluzivno za ‘Slobodnu‘: Precijenjena kuna ‘pojela‘ nam je u pet godina čak 90 milijuna kuna prihoda

28.09.2020.

U prvih smo šest mjeseci ugovorili 92,5 milijuna eura novih poslova za buduće razdoblje, što potvrđuje kako naši kupci nastavljaju sa svojim aktivnostima i planovima. Od toga je 9,4 milijuna eura ugovoreno za PSA Grupu na europskom tržištu, a 83,1 milijun

Nanobit i Rimac nisu proizvod države ili društva već puno rjeđi primjer poduzetničke upornosti

23.09.2020.

Trebali bismo se zapitati gdje bi nam gospodarstvo bilo da počnemo njegovati poduzetnički i inovatorski duh, a i nešto što bi se trebalo podrazumijevati samo po sebi – izostanak korupcije.

U njemačkom MAN-u najavili 9500 otkaza

15.09.2020.

Tvronice u austrijskom gradu Steyru, te u Plauenu i Wittlichu u Njemačkoj, mogle bi biti potpuno zatvorene. Najava otkaza nije iznenadila jer je MAN-ovo poslovanje ocijenjeno preskupim i prije krize.

Rimac: ‘Hrvatska je toliko beznačajna u poslovnom svijetu da je uopće smiješno razmišljati o nekakvim lokalnim okvirima‘

11.09.2020.

Mate Rimac je kao primjer naveo upravo Hyundai čiji prihodi su četiri puta veći od hrvatskog BDP-a. Osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac rekao je u četvrtak da je ta tvrtka od početka koronakrize do sada zaposlila oko 150 ljudi, a naznač

Tag cloud

  1. 2057 članka imaju tag hrvatska
  2. 2138 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1335 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 780 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  8. 1040 članka imaju tag trgovina
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 980 članka imaju tag ict
  11. 881 članka imaju tag investicije
  12. 1017 članka imaju tag EU
  13. 714 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 911 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 938 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 318 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 290 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 338 članka imaju tag opg
  29. 394 članka imaju tag porezi
  30. 370 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici