Hrvatska digitalna ekonomija mogla bi dosegnuti 15 posto BDP-a do 2030.

Ubrzanjem razvoja svojih digitalnih ekonomija, države središnje i istočne Europe mogle bi do kraja desetljeća ostvariti do 206 milijardi eura dodatne godišnje vrijednosti, a digitalna ekonomija Hrvatske rasla je već u razdoblju od 2019. do 2021. godine za 16 posto godišnje, ponajprije zbog snažnog rasta digitalne trgovine od 28 posto godišnje, pokazuje to novo istraživanje tvrtke McKinsey & Company Digitalni izazivači na novoj granici.

Digitalna trgovina trebala bi biti glavni motor rasta digitalne ekonomije u većini država SIE regije. No, za Hrvatsku očekuju da će glavni pokretač biti ICT sektor koji bi mogao omogućiti da vrijednost digitalne ekonomije Hrvatske do 2030. godine dostigne i do 15 posto BDP-a.

Prema analizama McKinseyja, do 2030. godine moguć je porast udjela digitalne ekonomije u BDP-u Hrvatske za oko 6,5 postotnih bodova, što bi bio drugi najveći porast među zemljama SIE regije. Također, u tom razdoblju Hrvatska bi mogla ostvariti godišnju prosječnu stopu rasta digitalne ekonomije od oko 12 posto.

McKinseyjevo istraživanje pokazuje da će za taj rezultat najviše biti zaslužan vrlo snažan rast ICT industrije koji bi mogao u prosjeku iznositi gotovo 20 posto godišnje, čime bi ICT industrija do 2030. godine mogla povećati svoju vrijednost i do pet puta i iznositi oko osam milijardi eura te postati glavna komponenta digitalnoga gospodarstva u Hrvatskoj. U ovom bi scenariju i digitalna trgovina nastavila sa zdravim godišnjim rastom od oko šest posto te bi do 2030. godine mogla dostići vrijednost od pet milijardi eura.

"U usporedbi sa zaključcima našega prethodnog istraživanja od prije samo dvije godine, gdje se činilo kako je digitalna ekonomija Hrvatske u zastoju te da država nedovoljno sudjeluje u iskorištavanju dostupnih potencijala, rast koji pokazuje hrvatsko digitalno gospodarstvo u ovom trenutku djeluje ohrabrujuće. On je usporediv s globalnim trendovima uzrokovanim ponajprije pandemijom COVID-a 19 koja je u većoj ili manjoj mjeri u državama SIE regije potaknula rast digitalne trgovine, ali posebno se ističe predviđeni snažni rast ICT sektora. Očekivane daljnje investicije u tom području upućuju na to da je digitalno gospodarstvo Hrvatske na najboljem putu zdravog rasta u budućnosti, što će zasigurno imati niz pozitivnih utjecaja", komentira Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partner u McKinseyju.

Digitalna trgovina u regiji rasla iznad očekivanja
"Unutar Digitalnih izazivača, rast digitalne trgovine ubrzao se tijekom pandemije COVID-a 19 za dvije do pet godina te je između 2019. i 2021. godine predstavljao više od 80 posto ukupnog rasta digitalne ekonomije. Također, postoji i potencijal za daljnji rast jer je u 2021. godini penetracija digitalne trgovine u SIE regiji iznosila samo 16 posto u usporedbi s 23 posto u državama Digitalnim predvodnicima.

Trenutno raspoloženje kupaca upućuje na određeno smanjenje upotrebe digitalnih usluga u razdoblju nakon COVID-a, ali digitalna trgovina može ostati pokretač rasta pružanjem pet čimbenika važnih za korisnike, a to su dostupnost, praktičnost, personalizacija i inovacija, povjerenje te održivost.

Neke od tvrtki SIE regije koje su izgradile online trgovine primjer su izvrsnih priča o uspjehu jer nude regionalne alternative globalnim igračima. Takve tvrtke mogu poslužiti kao inspiracija, podižući ambicije drugih", kaže Jurica Novak, upravljački partner za središnju Europu u McKinseyju i glavni autor istraživanja.

S druge strane, prema analizama McKinseyja, ICT trenutno ne dostiže svoj potencijal rasta. U izvješću iz 2018. godine postavljen je aspiracijski scenarij za ICT u iznosu od 42 milijarde eura rasta u razdoblju između 2017. i 2021. godine, ali stvarni rast koje su postigle države Digitalnih izazivača u tom je razdoblju u konačnici iznosio samo oko 10 milijardi eura.

Ovo stoga govori da će otključavanje punog potencijala rasta zahtijevati veći fokus vlada i poduzeća na unaprjeđenje ICT sektora. Pozitivnu pozadinu za rast ICT-ja pružaju tvrtke u Europi koje su povećale svoju IT potrošnju za oko 25 posto nakon 2020. godine, a daljnji potencijal rasta proizlazi iz činjenice da potrošnja za IT još uvijek u prosjeku ne rješava glavna područja nezadovoljstva korisnika, zaključuju iz McKinseyja.

Naprednija digitalizacija stvara veću otpornost
Istraživanje je pokazalo da su države s većom stopom digitalizacije u prosjeku zabilježile manje ozbiljno gospodarsko usporavanje tijekom prvih valova pandemije: -2,3 posto rasta BDP-a za Digitalne predvodnike u usporedbi s -3,9 posto rasta BDP-a za Digitalne izazivače.

Ulaganjem u digitalizaciju poduzeća i vlade, široku komunikacijsku mrežu, analitiku podataka i digitalno pismeno stanovništvo, države mogu bolje odgovoriti na krize i ublažiti negativan utjecaj na svoja gospodarstva.

"Zrelija i razvijenija digitalna gospodarstva također su se pokazala i otpornijima tijekom posljednjih godina disrupcije. Digitalizaciju stoga vidimo ne samo kao pokretačku snagu gospodarskog rasta već i kao snažan čimbenik koji pridonosi njegovoj stabilnosti", dodaje Brezinščak.