Hrvatska druga u Europskoj uniji po plaćanju na crno

Osam posto zaposlenih u domaćim poduzećima i institucijama plaću dobiva na ruke.

Samo u Latviji više je zaposlenih koji dio plaće dobivaju na ruke ili na crno, nego u Hrvatskoj.

U toj zemlji na ruke dio plaće dobiva 11 , a u Hrvatskoj 8 posto zaposlenih. U istraživanje Eurobarometra, provedenom u travnju i svibnju prošle godine, pokazuje da prihodi na crno u Skandinaviji čine neznatan dio ukupnog godišnjeg prihoda pojedinaca, u južnoj, istočnoj i srednjoj Europi ovakva vrsta prihoda predstavlja znatan dio godišnjih prihoda. Štoviše, veliki dio ispitanika odgovorio je da su im prihodi na crno jedino što zarađuju. Odmah iza Hrvatske su Grčka, Slovačka i Rumunjska sa sedam posto i Litva Bugarska i Mađarska sa šest posto neprijavljenih prihoda. Motivi za rad na crnu su različiti. Polovica to radi zato jer smatra da koristi od ovakvih transakcija imaju obje strane, petina ispitanika tako radi zato jer ne može pronaći redovni posao, a 15 posto je onih koji smatraju da su porezi preveliki i da ih ne treba plaćati.

Drugi dio istraživanja bavio se kupovinom roba i usluga na crno. Tu i ne stojimo toliko loše zato jer se 17 posto ispitanika u Hrvatskoj izjasnilo da redovito kupuju robe i usluge na crno. Tu prednjači Grčka sa 30 posto i Nizozemska sa 29 posto, a najmanje ovakvih roba i usluga kupuje s eu Njemačkoj i Poljskoj. No razlika između sjevera i juga Europe i ovdje je vidljiva - na sjeveru na crno se plaćaju uglavnom usluge čišćenja kuće i uređivanja vrta, dok se na jugu na crno kupuje razna roba, ali i zdravstvene usluge. Više od 60 posto ispitanih kazalo je da robu na crno kupuje zbog znatno nižih cijena.