Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Ruj 2009

Hrvatska gospodarenjem otpada u korak sa svjetskim trendovima

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Hrvatska gospodarenjem otpada u korak sa svjetskim trendovima

Nova strategija gospodarenja otpadom u Hrvatskoj predviđa korištenje u Europskoj uniji uobičajenih tehnologija, pa nema razloga za protivljenje nekih jedinica lokalne samouprave i nevladinih udruga gradnji centara za gospodarenje otpadom ili spalionice otpada, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
»U EU se glavni trendovi u gospodarenju otpadom svode na nekoliko elemenata. Prvo se nastoji stvoriti što manje otpada, potom sve što je moguće skupljati odvojeno, korištenjem suvremenih tehnologija bez opasnosti za okoliš iskoristiti sve što je moguće kao sirovina ili gorivo za proizvodnju energije, a odložiti samo preostali znatno smanjeni dio koji se više ne može iskoristiti«, ističe državni tajnik za zaštitu okoliša Nikola Ružinski.

Za iskorištavanje korisnih svojstava otpada preostalog nakon reciklaže u svijetu je uobičajeno nekoliko tehnologija. Na primjer mehaničko-biološka obrada komunalnog otpada koja će se provoditi i u našim budućim županijskim odnosno regionalnim centrima za gospodarenje otpadom. Ona podrazumijeva izdvajanje iz otpada dijelova koji se mogu koristiti kao gorivo za proizvodnju energije u termoelektranama ili cementarama, a ostatak se stavlja na posebne deponije gdje iz organskog otpada nastaje bio-plin koji se kao obnovljiv izvor koristi za proizvodnju električne energije, objašnjava Ružinski.

Kod termičke obrade otpada (spaljivanja) postoji nekoliko tehnika. Neki spaljuju sav dopremljeni otpad, za posebne vrste otpada postoje različiti načini sagorijevanja: u fluidiziranom sloju, te na rešetki i »putujućoj« rešetki. Posebna tehnologija je piroliza gdje se otpad spaljuje bez zraka pa troši vlastiti kisik, a koriste se i visoke temperature. Ona se obično koristi kod opasnog otpada kako bi emisije u zrak bile što manje.

Danas se najčešće spominje »plazma« tehnologija gdje se u električnom luku stvaraju temperature više od 4000 stupnjeva pa sagori gotovo sve, a ostane samo čisti anorganski ostatak tako da se može spaljivati i neopasni i opasni otpad. Plin nastao spaljivanjem se u turbini koristi za proizvodnju struje. Ali ta tehnologija je skuplja od ostalih i još je u eksperimentalnoj fazi, kažu u Ministarstvu. Pritom napominju da još ne postoji univerzalno rješenje kojim bi se uklonio sav otpad, a nikakvih novih revolucionarnih promjena nema ni na vidiku. Kod različitih postojećih tehnologija uglavnom je riječ samo o 'varijacijama na temu'.

Zahvaljujući razvoju tehnologija stalno se otkrivaju i novi načini korištenja otpada i tako smanjuje njegov preostali dio koji se još uvijek mora odložiti. Tako se, na primjer, razvijaju nove tehnologije potpunog »pranja« fluorescentnih cijevi i televizijskih ekrana (skidanja opasnog fluorescentnog sloja koji odlazi na spaljivanje), nakon čega se očišćeno neopasno staklo melje i koristi u građevinarstvu.

Prema njegovim riječima, jedno takvo postrojenje sada se razvija i u Hrvatskoj. Gradit će se kraj postojećeg pogona za reciklažu električnog i elektronskog otpada tvrtke Spectra media u Bistri nedaleko od Zagreba. Prototip već postoji, a početak rada postrojenja ovisi o dobivanju atesta i završetku ostalih priprema. »Ukratko, sve što se u Hrvatskoj radi i planira u gospodarenju otpadom to su preslikana svjetska i europska iskustva i praksa. Da hrvatski sustav gospodarenja otpadom funkcionira sve bolje nedavno su potvrdile i dvije kontrolne misije EU-a koje su, uz ostalo, razgledale sanirana odlagališta, pogone za reciklažu i druge dijelove sustava skupljanja otpada te su bile vrlo zadovoljne viđenim. Zato nisu rijetke procjene da će Hrvatska ako nastavi s ovakvim razvojem zaštite okoliša u tome preskočiti mnoge članice EU-a«, napominje državni tajnik.

Kako će izgledati centri za gospodarenje otpadom?
Mnogi nepotrebno strahuju da će u centrima za gospodarenje otpadom biti i spalionice i velika odlagališta te da će zagađivati okoliš, kaže Ružinski. Naime, gotovo sve će se odvijati u velikoj hali u koju će kamioni dovoziti komunalni otpad. Tu će se mehanički i biološki obrađivati, a hale će imati filtere pa se iz njih neće širiti neugodni mirisi ili prašina. Nakon obrade otpada te izdvajanjem preostalih još korisnih dijelova otpada kao i dijela koji se može iskoristiti kao gorivo u elektranama ili cementarama, ostat će relativno inertni materijal koji će se stavljati u potpuno prekrivene »bioreaktorske« deponije. Oni će se uz sve mjere zaštite okoliša sagraditi pokraj hala i u njima će raspadanjem bioloških dijelova otpada nastajati bio-plin koji će se prikupljati i kao obnovljivi izvor energije koristiti za proizvodnju električne energije. Takva tehnologija već se nekoliko godina uspješno koristi na zagrebačkom odlagalištu Jakuševac. Ti se deponiji ne mogu usporediti s postojećima. Naime, iz pristiglog otpada prvo će se izdvojiti pet do sedam posto korisnog otpada, ostali će se otpad sušiti čime će se njegov volumen smanjiti za 25 do 30 posto. Nakon toga se iz otpada izdvajaju dijelovi koji se mogu koristiti kao gorivo (npr. drvo i papir), pa na kraju za deponiranje ostaje samo 25 do 35 posto otpada. Gradnja spalionica nije planirana uz centre, iako je pravilnije reći energana na otpad. Dio otpada koji se može iskoristiti kao gorivo vozit će se u cementare ili energane na kruta goriva.

»Zato je protivljenje lokalnog stanovništva iracionalno, jer je moderni centar bezopasan i za ljude i za okoliš. Da takvi centri nisu opasni dokazuje i primjer jednog koji smo nedavno posjetili u Italiji. Sedam metara od njegove ograde raste žito, a kuće su vrlo blizu«, ističe Ružinski.


Komentari članka

Vezani članci

Horvat: Naša tehnologija omogućuje zbrinjavanje otpada bez deponija

20.02.2020.

Čelnicima HGK i HUP-a predstavljena Tehnixova patentirana tehnologija – MBO-T tvornica

Metis u četiri županije prikupi i obradi više od 100.000 tona raznog otpada

30.10.2019.

Kada je davne 1948. osnovana, teško je itko mogao pretpostaviti da će tijekom idućih sedamdeset godina dioničko društvo Metis iz Rijeke izrasti u jedno od najvećih domaćih poduzeća za gospodarenje otpadom i oporabu sekundarnih sirovina, s razgranatim posl

Influenceri će morati potražiti druge poslove, a ni Airbnb-iju se ne piše najbolje

23.09.2019.

1.800 pripravnika Goldman Sacha dolaze iz različitih zemalja i dijelova svijeta. Dolaze iz 465 sveučilišta, govore 46 različitih jezika, a studirali su 61 različitih područja znanosti. Bilo je malo više žena (54 posto) nego muškaraca koji su preuzeli prip

Komad papira ugrozio Adriadieselov posao, a uništio ‘samo’ ljevaonicu Ardens

26.08.2019.

Ljevaonica, naime i dalje nikako nije mogla do dozvole za gospodarenje otpadom (jer metal koji se lijeva inspektorica podrazumijeva kao otpad). Ne pomaže ni što se metal na istoj lokaciji lijevao ‘još od stare Italije’, ni dozvola za lijevanje iz 2002.

U Mirelinoj "Vještičjoj kuhinjici" sve se reciklira, čak i voda!

20.03.2019.

Mirela Jakuš Fröbe vlasnica je bajkovitog OPG-a pored rijeke Dobre koja sama izrađuje i sredstva za čišćenje, a troškove prehrane smanjila je na minimum, jer više od 90 posto namirnica proizvede i prikupi u prirodi. K tome, sve što može restaurira i recik

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 702 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija