Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2019

Hrvatska konačno u investicijskom razredu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr/hina  

Hrvatska konačno u investicijskom razredu

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) očekuju da će Hrvatska i ovu godinu zaključiti s približno sličnim stopama rasta kao i 2018. godine, a u najnovijem izdanju RBAnaliza osvrću se i na povratak Hrvatske u investicijski rejting.

"Za sada se povratak Hrvatske u investicijski rejting odnosi isključivo na ocjenu agencije Standard & Poor’s, no očekivanja su da će navedeni potez slijediti i ostale dvije agencije, potvrđujući da se Hrvatska nakon gotovo desetljeća vratila u društvo država 'adekvatne kreditne kvalitete'. Takve ocjene bit će posljedica solidnih pokazatelja fiskalne politike, smanjenja vanjske ranjivosti, nastavka rasta gospodarstva te očuvane političke stabilnosti", ističe se u petak objavljenim RBAnalizama.

Analitičari RBA pritom zamjećuju kako je odluka agencije S&P uslijedila nedugo nakon odluke Europske komisije da Hrvatska više nije u prekomjernoj neravnoteži.

"Uz to, aspiracije i strateško opredjeljenje za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja zasigurno su blagonaklono utjecali na posljednju odluku. Hrvatska vlada i središnja banka, barem prema najavama, trebale bi u lipnju poslati pismo namjere prema Bruxellesu u kojem izražavaju interes za ulazak za euro područje", podsjećaju iz RBA.

Pritom napominju kako bi sastavni dio te omotnice bio i popis reformskih mjera na koje bi se Hrvatska obvezala s ciljem da se nominalno ispunjenje ekonomskih kriterija učini održivim. Naime, u konačnici cilj uključenja u euro područje trebala bi biti realna konvergencija odnosno jednostavno rečeno podizanje kupovne moći i blagostanja pojedine članice.

Važnost reformskih mjera ogleda i u posljednjem Komisijinom izvješću o Hrvatskoj u kojem analiza preporučenih i nužnih mjera za stvaranje održivosti i snažnijeg rasta ocjenjuje njihovu provedbu parcijalnom i sporom. Upravo slabost i sporost u rješavanju strukturnih unutarnjih problema može objasniti zašto Hrvatska unatoč rastu, komparativno zaostaje za ostalim usporedivim državama članicama i zašto se na ljestvicama konkurentnosti ne vidi značajnijih pomaka, zamjećuju iz RBA.

"Jačanje institucionalnog okruženja i vladavine prava, uz suočavanje i rješavanje problema ljudskog kapitala, bit će ključan korak u podizanju stopa rasta i postizanju održivosti te rasta i razvoja. Dakle, unatoč kratkoročno pozitivnim izgledima kod ocjene srednjoročnih izgleda treba biti oprezan. Hrvatska će i ovu godinu zaključiti s približno sličnim stopama rasta kao i 2018. godine. Navedeno potvrđuju i pozitivne stope rasta visokofrekventnih pokazatelja iz prvog tromjesečja poput trgovine na malo, tržišta rada i fizičkih pokazatelja u turizmu. Rast industrijske proizvodnje zaista je skroman, ali izgledno je da je barem zaustavljen pad", ističe Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.

Po procjenama RBA, nakon prošlogodišnjeg rasta BDP-a za 2,6 posto, ove bi godine rast trebao iznositi 2,5 posto.

Analitičari RBA smatraju i kako se rast u 2019. godini strukturno neće puno izmijeniti, već će se, kao i u prošloj godini, temeljiti uglavnom na domaćoj potražnji, u prvom redu osobnoj potrošnji ili, gledajući na strani ponude na djelatnosti vezane uz trgovinu i turizam. Očekuju i nastavak rasta i informacija i telekomunikacija. Očekivani nastavak rasta građevinarstva sa strane ponude (i stanogradnje i ostalih građevina) održavat će rast investicija sa strane potražnje.

"Investicije, osobito javne još jednom će uvelike ovisiti o sposobnosti privlačenja sredstava iz EU fondova, gdje je stopa povlačenja još uvijek preniska. Od više od 12,1 milijardu eura planiranih sredstava do sada je alocirano 64 posto, a potrošeno svega 17 posto (2,1 milijarda eura)", ističu iz RBA.

Zrinka Živković Matijević ističe i kako će rizici koji prijete iz vanjskog okruženja, i mogu biti vidljivi iz usporavanja izvoza, vjerojatno biti nadomješteni unutarnjim rezervama. "Naime, osobna potrošnja oslonjena na rast plaća, rast kreditiranja, relativno visoke individualne priljeve deviza od turizma i smanjenje nezaposlenosti, podržavat će potrošački optimizam. Uz to straha od podizanja kamatnih stopa nema, budući da je sasvim izgledno zadržavanje izrazito ekspanzivne politike i ESB-a i HNB-a, barem tijekom 2019. godine. Navedeno se odvija u uvjetima stabilnog tečaja kune u odnosu na euro i umjerene do niske inflacije", zaključuje direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 356 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija