Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Lis 2019

Hrvatska među 14 članica Europske unije s viškom u proračunu u 2018. godini

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: novac.hr  

Hrvatska među 14 članica Europske unije s viškom u proračunu u 2018. godini

rvatska je uz još 13 zemalja Europske unije (EU) u 2018. godini ostvarila višak u proračunu, no spada i među polovinu zemalja EU-a s javnim dugom iznad gornje propisana razine u EU od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u ponedjeljak druga procjena Eurostata.

Hrvatska je u 2018. godini imala višak u proračunu opće države od 992 milijuna kuna ili 0,3 posto BDP-a, pokazalo je najnovije izvješće. Prva procjena Eurostata za 2018., objavljena u travnju, pokazivala je višak od 0,2 posto BDP-a. U 2017. godini višak je iznosio 0,8 posto BDP-a.

U skupini zemalja s viškom u proračunu daleko najveći je suficit ostvaren u Luksemburgu, od 2,7 posto. Slijede Njemačka i Malta, s viškom od po 1,9 posto, Bugarska, s 1,8 posto, Nizozemska, s 1,5 posto, Češka, s 1,1 posto, Grčka, s 1,0 posto, Danska, Slovenija i Švedska, s po 0,8 posto, Litva, s 0,6 posto, Austrija, s 0,2 posto te Irska, s 0,1 posto.

Nijedna zemlja nije imala uravnoteženi proračun, dok je prema prvoj Eurostatovoj procjeni to bila samo Irska.

Proračunski manjak na gornjoj dopuštenoj granici u EU od tri posto BDP-a bilježila je Rumunjska, dok je jedino Cipar premašio tu granicu, zabilježivši manjak od 4,4 posto BDP-a, navodi se u Eurostatovu izvješću. U prosjeku je 28-člani EU u 2018. bilježio proračunski deficit od 0,7 posto BDP-a, što je za 0,3 postotna boda manje nego u godini ranije.

Na razini 19-člane eurozone proračunski je deficit u 2018. godini iznosio je 0,5 posto BDP-a, nasuprot 0,9 posto u godini ranije.U Eurostatu napominju da je 17 zemalja revidiralo i podatke o BDP-u, pa su se te revizije odrazile i na udjele duga i deficita u BDP-u.
Daljnji pad udjela javnog duga u EU i Hrvatskoj

Hrvatska je u 2018. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini revidiranih 74,8 posto. Prva procjena pokazivala je 74,6 posto BDP-a. U 2017. je njegov udio iznosio revidiranih 78 posto, što je 0,2 postotna boda više nego što je pokazivala prva procjena.

Time se Hrvatska svrstala među polovinu zemalja EU-a čiji je javni dug prošle godine premašivao gornju propisanu razinu od 60 posto BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta.

Najveći udio duga iskazanog udjelom u BDP-a imale su Grčka, od 181,2 posto BDP-a, Italija, od 134,8 posto, Portugal, od 122,2 posto, Cipar, od 100,6 posto, te Belgija, od 100 posto, Francuska, od 98,4 posto i Španjolska, od 97,6 posto. Najniži je pak udio javnog duga u BDP-u na kraju prošle godine bilježila Estonija, od 8,4 posto. Slijede Luksemburg s 21 posto, Bugarska s 22,3 posto, Češka s 32,6 posto, Litva, s 34,1 posto i Danska, s 34,2 posto.

Na razini EU-a i eurozone udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen u odnosu na godinu ranije. U EU je u 2018. skliznuo na revidiranih 80,4 posto BDP-a, s 82,1 posto u godini ranije, a u eurozoni na revidiranih 85,9 posto, s 87,8 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

25.02.2020.

Po podacima DZS-a, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija – 6.445 eura u 2017. godini, što je 45,8 posto manje od hrvatskog prosjeka. To je i županija koja najviše zaostaje za prosjekom EU 28 odnosno tek je na trećini tog prosjeka

Eurostat: Koliko je uobičajeno raditi od doma?

14.02.2020.

Usvajanje digitalnih tehnologija donosi sve učestaliji rad iz doma umjesto odlaska na posao u mnogim poslovima gdje fizička prisutnost nije od bitnog značenja, Prema Eurostatovim podacima za 2018. godinu Hrvatska je među najlošijim zemljama članicama Euro

U Hrvatskoj plaće realno niže nego prije deset godina

07.02.2020.

Hrvatska je među 6 država Europske Unije s plaćama prosječno nižim nego prije 10 godina, navodi se u objavi Europske konfederacije sindikata (ETUC) koja prenosi podatke European Trade Union Instituta.

Povećane potpore za inovativna poduzeća

17.01.2020.

Europski investicijski fond (EIF) i UniCredit povećali su jamstva InnovFin, koja imaju za cilj poboljšati pristup financiranju inovativnih malih i srednjih poduzeća i malih poduzeća (MSP) srednje tržišne kapitalizacije u devet zemalja

200,9 milijuna eura za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU

16.01.2020.

Programi bi trebali informirati EU i globalne potrošače o različitim EU shemama kvalitete, kao što su zemljopisne oznake ili ekološki proizvodi.

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 863 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 936 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 640 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 385 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija