Hrvatska na godinu proizvede milijun hektolitara vina

U Hrvatskoj ima pet vinogradarskih zona, odnosno područja za uzgoj grožđa, koje se određuju prema temperaturi i broju sunčanih sati. Uzgaja se 31 sorta grožđa, a najzastupljenije su graševina, malvazija istarska i plavac. Ostatak čini 28 sorti grožđa, pri čemu nijedna pojedinačno nije zastupljena s više od tri posto. Glavna podjela je na kontinentalne i primorske vinogradarske predjele. Proizvodnjom grožđa bavi se više od 100.000 obitelji, a u tržišnoj je proizvodnji grožđa angažirano više od 15.000 kućanstava. Prosječna veličina 84 posto vinograda je manja od hektara, 14 posto ih ima vinograd do 10 hektara, a veće površine od 50 hektara ima samo 25 proizvođača.

Proizvodnja vina godinama je bila približno ista ili veća od domaće potrošnje. Prošle je godine proizvedeno 1,270.000 hektolitara vina, a 2007. godine 1,136.000 hektolitara. U posljednja tri desetljeća proizvodnja vina gotovo je prepolovljena. Po stanovniku se potroši oko 35 litara, a službeni podaci govore o potrošnji većoj od 16 litara. Primjerice, prosječna potrošnja piva je veća od 85 litara.

Više reda u vinogradarstvu, ali i vinarstvu, koje je napravilo veliki iskorak u posljednjih nekoliko godina, trebao bi donijeti prvi vinogradarski katastar u Hrvatskoj. Njime je zasad utvrđeno da je pod vinogradima oko 25.000 hektara, dok je u Upisniku proizvođača grožđa i vina 16.693 hektara vinograda. Dakle, Hrvatska nema 60.000 hektara vinograda, kako se sve do nedavno pretpostavljalo. Najviše registriranih vinograda je u Istri (10.000 hektara), a nakon toga u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji.

Snimanje stanja na terenu u nekoliko posljednjih godina pokazalo je da je 40 posto vinograda u kontinentalnom dijelu staro do 25 godina, a da je 70 posto vinograda u primorskoj Hrvatskoj staro više od 25 godina, zbog čega je upitna njihova rentabilnost. Cilj je podići što više novih vinograda prije ulaska u Europsku uniju jer Unija potiče krčenje starih vinograda te nakon pristupanja neće biti dopuštena njihova sadnja. Prema prikupljenim podacima, na terenu su zabilježene 124 različite sorte po vinogradima. Zaštitu kontroliranog podrijetla vina u Hrvatskoj imaju 622 proizvođača s ukupno 1953 zaštićena vina.

U prometu domaćih vina 62 posto čine kvalitetna vina, a stolna vina čine 31 posto, što je premalo, jer imamo samo 4,4 posto vrhunskih vina. Sukladno ponudi, kvalitetna bi vina na domaćem tržištu trebala pojeftiniti za 25 posto, stolna za barem za 50 posto, dok bi cijenu vrhunskih vina trebalo udvostručiti. Samo većom kvalitetom i nižom cijenom, posebice u restoranima, domaći vinari mogu konkurirati sve većom uvozu vina iz Australije, Novog Zelanda i Argentine.

Iz uvoza najviše makedonskog vranca
Trećinu domaćeg prometa vinom, odnosno grožđem, koje iznosi 300 milijuna kilograma na godinu, čini vino iz uvoza, dok je domaći izvoz pao na desetinu uvoznog vina. Samo je lani u Hrvatsku uvezeno 1,365.169 kilograma grožđa, od toga je 65 posto crnoga grožđa, od čega je čak 60 posto bilo makedonskog vranca. Zadnjih je godina znatno povećan udio trgovinske razmjene vina u odnosu na domaću proizvodnju, pri čemu je uvoz, količinski promatrano, višestruko veći od izvoza. Međutim, prosječne izvozne cijene hrvatskih vina bile su gotovo trostruko više od cijena uvoznoga.