Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Stu 2010

Hrvatska neće priznati e-račun prije ulaska u EU

Izvor: www.limun.hr · Autor: Business.hr/PressCut  

Hrvatska neće priznati e-račun prije ulaska u EU

Elektronički račun neće postati pravno valjani dokument sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, izjavio je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček na Danu informacijske tehnologije Ekonomskog fakulteta što se u utorak održao u Zagrebu. Tvrdi da prema informacijama banaka država u ovom trenutku nema namjeru ozbiljnije ubrzati taj projekt čiju je realizaciju već trebala zaključiti do lipnja 2008. godine, ali se ni taj datum, koji si je država sama zadala, nije ispoštovao.

Informaciju nisu komentirali u Poreznoj upravi Ministarstva financija i Ministarstvu gospodarstva, dvjema institucijama koje su izravno nadležne za taj projekt kao ni u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku koji takve projekte informatizacije koordinira unutar državne uprave. Sadašnje naznake su da Porezna uprava ne planira izmijeniti Pravilnik o PDV-u koji bi elektronički račun izjednačio s onim papirnatim, i to sve do ulaska Hrvatske u EU, naglasio je Bohaček.

Drugim riječima e-račun za hrvatske poreznike još barem dvije godine neće biti legitimno sredstvo dokazivanja plaćanja PDV-a. Da bi se to moglo ostvariti, pojašnjava Slavko Vidović iz Infodoma, potrebno je izmijeniti Pravilnik o PDV-u i na taj način pravno priznati e-račun. Vidović naglašava da je država odradila opsežne pripreme kako bi to omogućila. Naime, Vidović i Bohaček od početka su uključeni u rad povjerenstva za e-račun koje je pokrenulo Ministarstvo gospodarstva.

Krajem prošle godine, nakon opsežne rasprave i koordinacije s nizom predstavnika iz raznih industrija Ministarstvo je predložilo standard e-računa. Ipak da bi taj standard priznala Porezna uprava potrebno je da Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija naprave pilot-projekt, testiraju takav novi sustav u praksi i izmijene ograničavajući Pravilnik o PDV-u. Na primjerima iz europske prakse vidljivo je da je elektronički račun jedan od osnovnih pokretača razvoja elektroničkog poslovanja.

U Hrvatskoj bi, naime, omogućio da država može isplatiti povrat PDV-a puno brže nego što to radi danas. Međutim, mnogo šire od toga e-račun bi omogućio stvaranje novih vrsta tvrtki. Zoran Bohaček navodi primjer Danske koja je svim dobavljačima rekla da im neće platiti ništa ako joj ne ispostave e-račune. Danas je Danska među prvima u primjeni te tehnologije, a centre za digitalizaciju računa, koji su poslužili u prijelaznom razdoblju zamijenile su banke, telekomi, pošte i specijalizirane tvrtke koje nude različite posredničke usluge s e-računima. U Hrvatskoj je rješenje za plaćanje e-računima između tvrtki razvila Fina. Na projektu je surađivala Zagrebačka banka koja je od lani na taj način svojim klijentima omogućila plaćanje računa Zagrebačkog holdinga i Hrvatskog telekoma. Ove godine slično rješenje za privatne korisnike počeo je razvijati Damir Sabol.

E-račun donosi 6 milijardi kuna dobiti
Unazad dvije godine Ministarstvo gospodarstva procijenilo je da bi se primjenom elektroničkog računa u Hrvatskoj moglo uštedjeti više od šest milijardi kuna. Procjena uključuje javni i privatni sektor te državnu upravu. Samo u državnoj upravi uštede bi mogle biti između 300 i 370 milijuna kuna godišnje. EU je procijenila da bi se uvođenjem e-računa godišnje uštedjelo 243 milijardu eura.


Komentari članka

Vezani članci

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Robotski psi čuvaju usjeve: Svaki pokušaj krađe ili sabotaže pod stalnim nadzorom

21.04.2026.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), poljoprivredni gigant Bayer počeo je koristiti robotske pse za nadzor velikih plantaža kukuruza

Plenković objavio nove cijene goriva

21.04.2026.

Najveća maloprodajna cijena osnovnog dizela od sutra pa u idućih 14 dana iznosit će 1,78 eura za litru što je sedam centi manje nego sada, a osnovni benzin pojeftinjuje za dva eurocenta po litri, na 1,64 eura, odlučila je Vlada u ponedjeljak.

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1333 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke