Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2016

Hrvatska: Nezaposleni su davno otišli, sada odlaze sposobni

Izvor: www.dw.com · Autor: Vuk Tešija  

Hrvatska: Nezaposleni su davno otišli, sada odlaze sposobni

Iseljavanju iz Slavonije više se nitko ne čudi, ali ovaj put posljedice bi mogle biti nepovratne. Jer odlaze oni koji imaju posao, koji imaju izbora.

Egzodus nezaposlenih iz Slavonije nastavlja se i dalje, a nakon što je u zemlje Europske unije otišao prvi val, polako odlazi i drugi. Prvo su otišli oni koje je natjerala nevolja, neimaština i nezaposlenost. Oni su bili voljni zamijeniti mjesto boravka za mogućnost da plate režije, vrate dugove i školuju djecu.

No, sada odlaze i oni koji žele nešto više od života. Koji se ne mire s preživljavanjem. U Hrvatskoj polako sazrijeva svijest da je dom tamo gdje ti je dobro i gdje te cijene. Odlazi polako i drugi val ljudi koji su mogli preživjeti u Hrvatskoj, ali ne puno više od toga.

Dario Šabalić, 21-godišnji elektrotehničar, radio je u Osijeku neko vrijeme u Ericssonu, ali ubrzo su i tamo počela otpuštanja, pa je izgubio posao u struci. Radio je i povremeno preko student-servisa u pozivnom centru T-Com-a, pa je, čim mu se pružila prilika, odlučio s prijateljem otići u Irsku. Kaže da nije požalio, a to iskustvo mu je neprocjenjivo u svakom pogledu; zaradio je nešto novca, usavršio je jezik, upoznao je nove ljude i stekao iskustvo koje nije nalik ničemu što je doživio do sada. Kako sam kaže, nije ni namjeravao ostati u Dublinu zauvijek, otišao je samo „probati“. I to je učinio.

Važan i odnos prema zaposleniku

„Otišao sam 12. veljače i ostao do 1. srpnja, posao sam našao u prvih deset dana. Radio sam kao pomoćni kuhar u Googleovoj menzi i to mi je mnogo pomoglo jer sam imao tri obroka dnevno, pesplatnu teretanu, besplatan ulaz na bazen, sve beneficije koje uživaju njihovi zaposlenici“, kaže Dario i navodi da je Irska bila izbor uglavnom zbog najniže zagarantirane plaće od 9,15 eura po satu, a nije očekivao da će odmah naći bolje plaćen posao.

Pomoglo mu je što je i prije znao jezik i dobro se uklopio. Osim novca, sviđa mu se mjesto gdje je radio i odnos prema radu. „Možda moje iskustvo nije reprezentativno, ali meni je bilo odlično. Tamo se trud nagradi, samo treba raditi i svi to primijete. Takve stvari nekad znače isto kao i plaća“, kaže Dario.

Ne sviđa mu se jedino klima i preskupi smještaj, ali kako kaže, ni to nije problem u njegovim godinama. Nostalgiju za ravnicom nije ni stigao osjetiti. „Naših ljudi ima jako puno, u Googleu sam sreo ljude iz Belišća, Belog Manastira...“

Jedni povlače druge

Dario je napravio ono što napravi većina 21-godišnjaka kada zaradi nešto novca. Dao je otkaz i otišao na Exit festival u Novi Sad, nakon čega se zaputio preko Rumunjske i Bugarske u Grčku i Makedoniju. Nakon što se vratio u Osijek, otišao je nekoliko dana s djevojkom i na Pag, pa kad je dosadilo kupanje, krenuo je preko Italije i Francuske u Španjolsku. Novac je brzo potrošen i Dario sada pakira kofer i vraća se na Zeleni otok. Ovaj put sa sobom vodi i dvojicu prijatelja iz Osijeka. Svako tko ode, povuče još nekog... „Nisam ja njih nagovarao, samo sam im ispričao kako je tamo i kako stvari stoje, sami su odlučili krenuti“, kaže Dario.

Svjestan je da ne može ovako živjeti zauvijek, još jedno ljeto planira provesti na isti način, a onda će pokušati naći neki stalni posao i početi razmišljati o budućnosti. „Naravno, kada bih našao posao u struci ili dobro plaćen posao, ne bih davao otkaz. Ali za sada me to ne brine“, kaže Dario.

Ivan Sili napušta Hrvatsku s cijelom obitelji.

Nema iluzija da će naći dobro plaćen posao u Osijeku: „Možda u Zagrebu, ali i to je mala šansa, za sada mi je bolje raditi u Irskoj. Nije mi cilj zauvijek otići iz Hrvatske, ali takve su okolnosti...“

Odlaze cijele obitelji

Hoće li naći posao kad se vrati u Dublin, uopće ga ne brine. Ono što se nudi i što je vidio na internetu, kaže da mu je i više nego dovoljno da se vrlo brzo zaposli. Tijekom razgovora Dario ostavlja dojam „mladića iz dobre obitelji“, pristojan i toliko stidljiv da usprkos nagovaranju, nije želio pristati na fotografiranje. On je „osječki dečko“ koji je krenuo u potragu za srećom, željan samopotvrđivanja, ne zaboravljajući vrijednosti koje je ponio od kuće.

Ivan Sili sasvim je druga priča. On je 43-godišnjak sa suprugom i dvoje djece. Jednog dana je samo „podvukao crtu“ i zaključio da nije dovoljno plaćen za svoj rad. Kako sam to slikovito kaže: „Nisam ja svoju kičmu u Lidlu kupio“. „Imao sam posao, ali sam pet dana prije nego što sam otišao dao otkaz. Prvo sam otišao u Njemačku i radio tamo neko vrijeme, a onda sam produžio u Irsku. Supruga će doći za mnom za mjesec dana, a onda i djeca, kaže Ivan koji je se definitivno odlučio na odlazak s cijelom obitelji. Njegov motiv prije svega je financijski, jer i on i supruga su imali posao, nisu opterećeni nekim velikim kreditima i dugovanjima, ali jednostavno su primanja premala za dostojanstven život.

Računica je za Ivana jednostavna. Mjesečni prihodi u Hrvatskoj jednaki su njegovim tjednim prihodima u Irskoj. Tu za njega prestaje svaka priča i nije više pitanje zašto odlazi, već zašto nije prije otišao.

Sve mlađi ljudi odlaze iz Hrvatske.

Mnogi koji su posegnuli za putovnicom i dali otkaz imaju isti argument zbog kojeg odlaze: Nije toliko problem što je rad u Hrvatskoj slabo plaćen, već što je radnik podcijenjen. Na osječkom kolodvoru sve mlađi ljudi se ukrucavaju u autobuse, ali odlaze i majstori, zanatlije, kuhari, konobari, medicinske sestre, ljudi sa zanimanjima i zanatima, onaj „dočasnički kadar“ svake radne populacije koji održava jednu ekonomiju živom. I svi se slažu da nije stvar samo u novcu, već i u činjenici da netko cijeni njihov rad i trud.


Komentari članka

Vezani članci

Drugi kvartal 2026. ostvario veću zaposlenost nego lani

10.09.2026.

Procjenjuje se da je u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i 723 tisuće zaposlenih, što je porast za 21 tisuću, odnosno za 1,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, pokazuju podaci iz ankete o radnoj snazi Državnoga zavoda

Hrvatski turizam više ne može računati na klimu kakvu poznajemo: Vrućine, suše i manjak vode mijenjaju sezonu

09.09.2026.

Klimatske promjene i njihove posljedice ozbiljno utječu na svjetski turizam. Putovanja se otkazuju zbog poplava i sve češćih požara, toplinski valovi “tjeraju” na odmor izvan glavne sezone, skijališta gube milijune zbog sve manje snijega na padinama...

Minimalac u Hrvatskoj u deset godina realno porastao više od 50 posto, a ove godine dosegnuo 1050 eura

09.09.2026.

Nacionalne minimalne plaće nastavile su rasti diljem Europe, a najveći porast ponovno je zabilježen u srednjoj i istočnoj Europi, stoji u najnovijem izvješću Eurofounda za ovu godinu.

Hrvatska ima 258.651 registrirani poslovni subjekt, više od 70 posto ih je aktivno

17.08.2026.

U Hrvatskoj je krajem lipnja ove godine bilo 258.651 registriranih poslovnih subjekata, od čega 70,6 posto ili 182.724 aktivnih, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Rekordne 1986. i 2025.: Što se u turizmu zapravo promijenilo?

10.08.2026.

Hrvatska je u 40 godina povećala broj noćenja za 60 posto, ali i dalje preuveličava značaj turizma koji donosi manje nego što bi mogao

Tag cloud

  1. 2907 članka imaju tag turizam
  2. 2738 članka imaju tag hrvatska
  3. 1530 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1837 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1325 članka imaju tag trgovina
  11. 1367 članka imaju tag industrija
  12. 1269 članka imaju tag investicije
  13. 1087 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 714 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 796 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 412 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk