Hrvatska očekuje najveće prinose suncokreta u EU - što je s ostalim kulturama?

MARS Bulletin objavio je izvješće "Praćenje usjeva u Europi" u kojem su promjene u prognozama prinosa za većinu jarih kultura osim kukuruza revidirane na niže, iako i dalje ostaju iznad petogodišnjeg prosjeka.

Smanjenje je uglavnom posljedica negativnog utjecaja nastavka toplih i suhih uvjeta na jugu Europe. Predviđanja prinosa jarih usjeva na zapadu i u srednjoj Europi ostaju pozitivna, čak su revidirana prema gore. Izgledi su osobito pozitivni za kukuruz u Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj.

U južnim i jugoistočnim europskim regijama uvjeti su i dalje suhi, često praćeni visokim temperaturama, što je negativno utjecalo na prinos ljetnih usjeva. To je osobito slučaj u dijelovima Italije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Grčke te južne Turske.

Veće količine kiše koje su padale u istočnoj Njemačkoj i Poljskoj koristile su usjevima, ali su omele žetvu i uzrokovale odgodu ranih predsjetvenih aktivnosti. U Finskoj je previše vlažan kraj ljeta uzrokovao smanjenje očekivanja od prinosa u smislu količine i kvalitete. S druge strane, višak padalina na jugu Rusije poboljšao je uvjete za ljetne usjeve.

Prinosi kukuruza, krumpira i šećerne repe
Kako stoji u ovom izvješću, izgledi za jare kulture ostaju ispod petogodišnjeg prosjeka u Hrvatskoj i Sloveniji. Kolovoz je donio vruće i suho vrijeme, a vlage je nedostajalo od početka ljeta. Naime, zabilježeno je manje od 60 mm oborina u većem dijelu naše zemlje. Maksimalne temperature dosezale su 38°C tijekom prve polovice kolovoza, ali su se spustile na normalu pred kraj mjeseca.

Što se tiče kukuruza najviši prinosi očekuju se u Španjolskoj i to 11,8 tona po hektaru, dok su oni najmanji predviđeni za Rumunjsku i to samo 5,79 t/ha. Što se tiče Hrvatske predviđeno je 7,49 tona po hektaru, što je manje od prosječnih zabilježenih od 2016. do 2020. godine. Slična je situacija i u Mađarskoj (6,63 t/ha) te Litvi (6,03 t/ha).
Prema MARS-u, kod krumpira će prinosi na razini Europe biti prosječni ili veći od prosjeka. Najveći se očekuju u Njemačkoj i to 44,3 tone po hektaru, a slično je i u Nizozemskoj gdje su oni predviđeni na 43,8 t/ha. Slijedi ih Francuska s 43 t/ha, međutim za Hrvatsku nema podataka.

I od šećerne repe se očekuju manji rezultati od uobičajenih u našoj zemlji, a mogli bi iznositi 63,3 tone po hektaru. U susjednoj Mađarskoj će biti još lošiji sa 58,4 t/ha. U većem broju zemalja očekuju prosječni ili iznad prosječni, a najveći su predviđeni u Nizozemskoj s 86,9 t/ha.

Rekorderi smo kada je u pitanju suncokret?
Kada je u pitanju suncokret, tu smo vodeća zemlja s rekordnim prinosom od 3,13 tona po hektaru. Većina zemalja ima prosječne kao i prijašnjih godina, jedino Bugarska bilježi smanjenje. Ondje se kreću oko 2,17 tona po hektaru, no i dalje su bolji od primjerice Španjolske gdje oni iznose 1,23 t/ha.

Prosječni prinosi soje su najveći u Italiji sa 3,64 t/ha, a slijedi Hrvatska sa 3,04 t/ha. Međutim, za velik broj zemalja još nema podataka. Što se tiče onih manjih od uobičajenih, očekuju se u Mađarskoj (2,40 t/ha), a veći u Francuskoj (2,74 t/ha) i Slovačkoj (2,65 t/ha).

Pašnjaci u Italiji, Bugarskoj, južnoj Rumunjskoj, Mađarskoj i središnjim regijama Grčke te Finske i baltičkim zemljama na sjeveroistoku su ispodprosječne produktivnosti zbog suše i visokih temperatura. U prosječnom su stanju oni u sjeverozapadnoj Poljskoj, Španjolskoj i južnom dijelu Portugala. U ostatku europskih regija su iznadprosječne produktivnosti.