Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2017

Hrvatska prepolovila proračunski deficit, ostvarila primarni višak

Izvor: lider.media · Autor: lider/hina  

Hrvatska prepolovila proračunski deficit, ostvarila primarni višak

Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), manjak u državnom proračunu za 2016. godinu iznosio je 4,1 milijardu kuna ili 1,2 posto BDP-a, što znači da je u odnosu na 2015. više nego prepolovljen, dok analitičari PBZ-a u najnovijim Tjednim analizama očekuju da bi deficit po EDP metodologiji mogao biti na razini od 1,5 posto BDP-a.

Usporedbe radi, deficit proračuna u 2015. iznosio je 8,8 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a.

Analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) ističu i da je u 2016. godini, drugu godinu zaredom, ostvaren primarni višak državnog proračuna (razlika između prihoda i rashoda u što nije uključen trošak kamata), i to u visini od 6,2 milijarde kuna ili 1,8 posto BDP-a, nakon 0,5 posto BDP-a viška iz 2015. godine.

Podaci HNB-a pokazuju da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. godini iznosili 115,7 milijardi kuna i bili su za 6 posto viši nego u 2015. godini. Istodobno su rashodi, uključujući promjene neto nefinancijske imovine, dosegnuli 119,8 milijardi kuna, odnosno povećani su prema rashodima iz 2015. za 1,5 posto.

Iz PBZ-a pritom izdvajaju podatak da je tijekom 2016. godine prikupljeno 5,5 posto više poreznih prihoda, 28 posto više prihoda od pomoći (glavnina se odnosi na fondove Europske unije) te 7,9 posto više ostalih prihoda. No, istodobno je prikupljeno 2,7 posto manje socijalnih doprinosa.

Na rashodnoj strani, pak, zbog metodoloških izmjena nije moguća međugodišnja usporedba rashoda za zaposlene te pomoći ostalim proračunskim korisnicima, no zbrojeno ove dvije stavke bilježe međugodišnji rast od 6,9 posto, navode iz PBZ-a. Istovremeno, materijalni rashodi bilježe pad na godišnjoj razini od 0,9 posto, kamate za 2,6 posto, subvencije za 5 posto, dok su socijalne naknade lani bile 0,7 posto manje nego 2015.

Na razini konsolidirane središnje države, koja uz državni proračun obuhvaća i izvanproračunske fondove, podaci HNB-a ukazuju na ukupni deficit u 2016. od 3,6 milijardi kuna ili približno 1,1 posto BDP-a, dok je isti manjak u 2015. godini iznosio 8,9 milijardi kuna, odnosno 2,7 posto BDP-a.

– Obzirom na opisana kretanja, očekujemo da će travanjska notifikacija biti u skladu s očekivanjima i pokazati značajno smanjenje deficita opće države prema EDP metodologiji, s prošlogodišnjih 3,3 posto BDP-a na oko 1,5 posto BDP-a, zaključuju analitičari PBZ-a.


Komentari članka

Vezani članci

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Recesija u Njemačkoj već se prelijeva i na nas, otkazuju se poslovi u Hrvatskoj

16.05.2020.

Pad narudžbi s njemačkog tržišta već je osjetio požeški proizvođač namještaja Spin Valis, čiji čelni čovjek Zdravko Jelčić kaže da im njemačko tržište u ukupnom izvozu sudjeluje s 30 do 40 posto. Pad narudžbi iz Njemačke u prva je četiri ovogodišnja mjese

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

13.05.2020.

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No,

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

08.05.2020.

Vlada je na sjednici odlučila o rebalansu proračuna zbog velikog smanjenja prihoda izazvanog krizom. Ušteda ima u svim resorima, a rashodna strana ostala je ista, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Uvođenje eura: Hrvatska spremna za iduću fazu

08.05.2020.

Sljedeći koraci su slanje pisma obavijesti o provedbi reformskih mjera. Pismo će obuhvatiti i zahtjev za formalnu ocjenu provedbe tih mjera od strane euroskupine. Slijedit će formalna predaja zahtjeva za ulazak u ERM2 a potom i odluka o ulasku u ERM2 - re

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2044 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija