Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Tra 2016

Hrvatska softverska industrija, veća nego ikad, zapravo je auto koji juri u politički zid

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Hrvatska softverska industrija, veća nego ikad, zapravo je auto koji juri u politički zid

Ne riješi li Vlada do jeseni veliki problem hrvatske softverske industrije, možemo zaboraviti na njezin daljnji rast. Da, bit će lijepih primjera, ali oni će biti iznimke. Neće biti IT stručnjaka, glavnog pogonskog goriva za tisuće postojećih i tisuće novih softverskih tvrtki

Hrvatska je u posljednjih pet godina izgubila 14 tisuća programera ili, kako naši političari to vole opisivati, 14 tvornica programera. Ove godine iz Hrvatske će se iseliti 4000 IT stručnjaka ili četiri tvornice programera. Lani su domovinu napustile tri tvornice (3000) programera. Prije toga domovinu je u potrazi za boljim 'izvornim kodom' napuštalo u prosjeku oko dvije i pol tisuće programera godišnje, odnosno njih čak 10.000 u razdoblju od 2011. do 2014. godine.

Kad se obistini i ovogodišnja crna prognoza, moći ćemo reći da se u šest godina iz Hrvatske iselilo gotovo 20 tvornica (20.000) IT stručnjaka. Nisu posrijedi nečije odokativne procjene, već podaci DZS-a. Stanje je tim lošije što će, kad se ove godine iseli njih više od 4000, to značiti da će Hrvatsku prvi put napustiti više IT stručnjaka nego što će ih naš obrazovni sustav izbaciti na tržište. Hrvatske softverske tvrtke već teško pronalaze programere, a ove godine prvi put će ih početi gubiti a da nemaju načina doći do novih IT stručnjaka.

Izvest će pola mlrd. eura
Sve će se to dogoditi ove godine, kad smo napokon dobili službenu potvrdu Fine da hrvatska softverska industrija raste eksponencijalno, i to na bazi izvoza. Prema podacima udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), koji se pak temelje na podacima Fine, u 2010. godini izvoz softvera proizvedenog u Hrvatskoj bio je 744,2 milijuna kuna. Godinu kasnije popeo se na 989,9 milijuna kuna. U 2012. godini hrvatski izvoz softvera porastao je na 1,1 milijardu kuna, pa na 1,22 milijarde. U 2014. porastao je na 1,53 milijarde kuna, da bi lani skočio na 2,03 milijarde kuna.

U pet godina izvoz softvera se udvostručio! Lani je pak skočio za 501 milijun kuna. Nastavi li rasti tim tempom, Hrvatska će iduće godine izvesti softvera u vrijednosti pola milijarde eura, a 2020. godine hrvatski izvoz softvera premašit će milijardu eura. K tome, proizvodnja softvera na najboljem je putu da postane jedna od glavnih hrvatskih izvoznih grana. Već raste tri puta brže od rasta ukupnog robnog izvoza RH.

Lani su domaći proizvođači softvera povećali prodaju u inozemstvu 32,7 posto, a ukupan robni izvoz Hrvatske porastao je za 11,6 posto. Također, izvoz softvera 2011. godine činio je 1,4 posto hrvatskog izvoza, a lani se udvostručio na 2,8 posto. Drugim riječima, svaki 30. euro koji dođe u Hrvatsku izvana rezultat je uspješnog rada hrvatske softverske industrije.

Samonikla industrija
Imamo, dakle, jednu zdravu, potentnu i vrlo poželjnu novu industriju, kakve s mnogo truda grade SAD, Velika Britanija i Njemačka, a u Hrvatskoj je samonikla. Imamo i industriju koja, k tome, sve brže zapošljava. Hrvatska je softverska industrija, prema podacima CISEx-a, 2010. godine zapošljavala 8402 radnika. Godinu kasnije taj se broj povećao na 8887 ili za 485 novih radnih mjesta. Potom su otvorena 822 nova radna mjesta, a broj zaposlenih u industriji povećao se na 9709. U 2013. broj zaposlenih u softverskoj industriji zatim je skočio na 10.453, pa na 11.164, da bi lani porastao za čak 1478 radnika, na 12.642 zaposlena. Usporedimo li to s najsvježijim podacima DZS-a, proizlazi da hrvatski softveraši zapošljavaju podjednako radnika kao i cijela hrvatska energetska industrija, odnosno da imaju zaposlenih kao i petina građevinara.

Svaki 100. radnik softveraš
Ukupno sada softver u Hrvatskoj razvija više od jedan posto zaposlenih, odnosno svaki 100. radnik u Hrvatskoj je softveraš. Upravo stoga softveraši imaju veliki problem što će ove godine iz Hrvatske otići više IT stručnjaka nego će ih obrazovni sustav izbaciti na tržište. Političari u Hrvatskoj, za razliku od onih u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, ne dopuštaju uvoz stranih IT stručnjaka, svirepo oporezuju plaće IT stručnjaka, što otežava zadržavanje ljudi, neprovođenjem reformi potiču domaće IT stručnjake na iseljavanje, a istodobno ne čine ništa da bi srednje škole te više i visoke obrazovne institucije povećale broj IT stručnjaka koje izbacuju na tržište.

Čak se odugovlači i reforma obrazovanja, kojoj je jedan od ciljeva da imamo više IT stručnjaka. Nisu na stolu ni brzi programi prekvalifikacije za IT stručnjake iako na burzi sjedi nekoliko stotina tisuća nezaposlenih. Nisu im na stolu ni rješenja poput stvaranja tijela i institucija koje bi se bavile rješavanjem problema izvoznika softvera. Hrvatski proizvođači softvera jure prema zidu. No, za razliku od hrvatskih političara, koji su na svjetskom tržištu nekonkurentni, hrvatske softverske tvrtke imaju mnogo opcija.

Mogu otvarati razvojne centre u Rumunjskoj i Bugarskoj, gdje politika želi softversku industriju. Mogu se iseliti u Njemačku, Veliku Britaniju i SAD, koji ih ionako zovu, pa i mame, na takav iskorak. Opcija je mnogo. Jedan je rezultat ipak siguran. Ne riješi li ova Vlada do jeseni taj veliki problem hrvatske softverske industrije, možemo zaboraviti na njezin daljnji rast. Da, bit će lijepih primjera, ali oni će biti pojedinačni, jer u cjelini neće biti IT stručnjaka, odnosno glavnog pogonskog goriva za tisuće postojećih i tisuće novih softverskih tvrtki.

A bez pogonskog goriva niti jedan motor ne radi. Kad se već vladajući ne mogu dogovoriti oko toga što im je nacionalni interes, evo jednog konkretnog primjera koji je nedvojben. Hrvatska softverska industrija jest nacionalni interes. Ako ni zbog čega drugog onda zato što se neki od njezinih šefova, poput Alana Sumine iz Nanobita, javno pitaju: "Kako će Hrvatska postati društvo bogatih građana ako će nam sva industrija biti turizam s niskim dohotcima? Kako će se od toga obogatiti hrvatski radnici?".


Komentari članka

Vezani članci

Potražnja za zaposlenicima ponovno se probudila

01.06.2020.

Nije dinamično kao prije koronakrize, ali hrvatsko tržište rada treba nove zaposlenike. Zapošljavaju proizvođači antiseptika, građevinari, telekomi, IT industrija, marketing…

Korona im ne može ništa: Dok drugi bilježe gubitke, njihovi prihodi prijeći će 400 mil. kn

18.05.2020.

Prihodi na hrvatskom tržištu videoigara ove bi godine, usprkos koronakrizi, mogli biti preko 400 milijuna kuna, čak 15 posto više u odnosu na godinu ranije

Njih se sjetimo tek kad nešto ‘zašteka’: Evo zašto je ova struka sada jedna od najvažnijih

06.05.2020.

Da nema IT-a, danas bi kao prvo, bilo puno više žrtava jer bi protok informacija bio spor ili nikakav. Isto tako, u slučaju izolacije ili karantene, gotovo nikakav udaljeni rad ne bi bio moguć, obrazovanje bi stalo, hitne službe ne bi mogle reagirati, kri

Putem servisa u mjesec dana razmijenjeno je oko 1,2 milijuna dokumenata, čime je spriječeno više od 2 milijuna kontakata građana

06.05.2020.

Od prvih mjera u ožujku, servis Moj-eRačun postupno je širio paket usluga kojima je olakšao poslovnim subjektima da ostanu na tržištu unatoč neizvjesnim vremenima, stavljajući naglasak na usluge koje osiguravaju njihovu likvidnost.

Pripremite se za najveću promjenu na tržištu rada u posljednja dva-tri desetljeća!

04.05.2020.

Razlog zašto se dio radnika nikad više neće vratiti u svoje uredske prostorije nije samo manji zdravstveni rizik, kao niti promjena u mindsetu menadžera, već i – ušteda. Uredi i uredsko poslovanje nisu nimalo jeftini.

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 356 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija