Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2009

Hrvatska ubirala više od PDV-a nego zemlje OECD-a

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Tanja Ivančić Belošević  

Hrvatska ubirala više od PDV-a nego zemlje OECD-a

Ukupan je porezni teret, koji se računa kao udio svih poreza i socijalnih doprinosa u bruto domaćem proizvodu, 2007. u Hrvatskoj bio malo manji od prosječnog u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), stoji u zaključku aktualnog osvrta o porezima autorice dr. sc. Mihaele Bronić iz Instituta za javne financije.

Manje od poreza na dobit
Osim toga, tvrdi se u osvrtu, u Hrvatskoj se 2007., u usporedbi sa zemljama OECD-a, ubiralo manje prihoda od poreza na dobit i dohodak, te imovinskih i ostalih poreza. Istovremeno, Hrvatska je ubirala više prihoda od poreza na dodanu vrijednost, popularnog PDV-a, doprinosa za socijalno osiguranje i ostalih poreza na potrošnju, primjerice, trošarina i carina, kazuje M. Bronić.

Naime, u razdoblju 1965.-2007. prosječan porezni teret u zemljama OECD-a povećao se sa 25,5 na 35,8 posto BDP-a (40 posto). Promatrajući samo devetnaest zemalja EU, članica OECD-a, prosječan porezni teret je od 1965. do 2007. godine porastao sa 27,6 na 38,8 posto BDP-a (41 posto). Ukupan je porezni teret u Hrvatskoj bio malo manji od prosjeka OECD-a i smanjio se sa 36,8 u 2000. na 35,2 posto u 2007. (oko 4 posto). Valja napomenuti da se u Hrvatskoj porezni prihodi priznaju u trenutku naplate (gotovinsko načelo), a u navedenim podacima OECD-a priznaju se kada su nastali bez obzira na to jesu li stvarno naplaćeni (obračunsko načelo).

Neplaćeni porezi
Stoga bi za potpuniju usporedbu Hrvatske i zemalja OECD-a trebalo i za Hrvatsku uključiti nenaplaćene poreze i doprinose. Ukupni bi porezni teret tada zasigurno bio nešto veći. Teško je reći za koliko jer su za navedeno izračunavanje potrebni precizni podaci o nenaplaćenim porezima i doprinosima za svaku godinu, ističe autorica. Međutim, moguće je da bi ukupni porezni teret bio i za nekoliko postotnih poena BDP-a veći. Primjerice, prema dostupnim podacima iz rujna 2009. ukupni neplaćeni porezi i doprinosi državi iznosili su 9,5 milijardi kuna.

Od poreza na imovinu 83 posto manje prihoda
Postojale su znatne razlike 2007. u poreznoj strukturi između Hrvatske i prosjeka u zemljama OECD-a. U Hrvatskoj se ubiralo manje prihoda od poreza na dohodak (64%) i dobit (27%) te imovinskih poreza (83%) i ostalih poreza. Međutim Hrvatska je ubirala više prihoda od PDV-a (79%), doprinosa za socijalno osiguranje (36%) te specifičnih poreza na potrošnju (npr. trošarina i carina). Nešto su manje razlike u poreznoj strukturi između Hrvatske i promatranih devetnaest zemalja EU.


Komentari članka

Vezani članci

Evo koji poduzetnici i kako mogu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

27.03.2020.

Objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Na internetskim stranicama RRIF-a objavljeno je tko i kako može podnijeti zahtjev.

Od 1. travnja veće trošarine na cigarete, alkohol, energetska pića...

20.03.2020.

S početkom travnja cigarete će poskupjeti za najviše dvije kune po kutiji, a poskupjet će i alkoholna pića i bezalkoholna pića s više šećera te energetska pića, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada koja je prihvatila uredbe kojima regulira trošarine i po

Europska investicijska banka predložila mjere za pomoć malim tvrtkama

18.03.2020.

Sve ove mjere mogu biti brzo implementirane da bi se ublažio manjak likvidnosti, a bit će provedene u partnerstvu s nacionalnim razvojnim bankama gdje god je to moguće, kažu iz EIB Grupe, koja uključuje i Europski investicijski fond (EIF) specijaliziran z

Kakav će biti odgovor Unije na recesiju koja stiže nakon pandemije?

16.03.2020.

Ako se članice i uspiju dogovoriti npr. o zajedničkoj proizvodnji respiratora, mobilnim liječničkim timovima i lokacijama za karantene, ostaje pitanje hoće li u recesiji opet biti žrtve zemlje juga, već pogođene virusom.

Svaki treći radnik u Hrvatskoj plaću prima iz proračuna, a država utječe na čak polovicu radnih mjesta: stručnjak objašnjava zašto je to opasno

12.03.2020.

Gotovo svaki treći zaposleni čovjek u Hrvatskoj prima plaću iz državnog ili jednog od županijskih, gradskih i općinskih proračuna ili od korisnika tih proračuna. Svi ti poslodavci zapošljavaju 27,7 posto svih zaposlenih u zemlji ili 369.781 osobu.

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1036 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 680 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 499 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija