Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Pro 2018

Hrvatska uvodi euro. Znate li uopće koliko je ta valuta važna i može li s globalnog trona skinuti dolar?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: N.S.  

Hrvatska uvodi euro. Znate li uopće koliko je ta valuta važna i može li s globalnog trona skinuti dolar?

Hrvatska će u idućih nekoliko godina, ako sve bude po planu i programu, uvesti euro. Ući ćemo tako u ekskluzivan klub najrazvijenijih zemalja koje zarađuju, plaćaju i štede u euru. No jedan od naših čitatelja zapitao se znamo li mi uopće da je američki dolar dominantna valuta u svijetu i da se puno više plaćanja vrši u dolarima, a ne u eurima. Znači li to što za nas, pita se

Namjera uvođenja eura digla je puno prašine u Hrvatskoj, pa je ponukala i ovog čitatelja da zabrinuto reagira zbog enormne količine dolara u opticaju. Znači li Hrvatskoj i našim sugrađanima što informacija da u cijelom svijetu više od 60 posto svih deviznih rezervi otpada na dolare u kontekstu uvođenja eura? Taj podatak zapravo ne mijenja ništa, no prije usporedbe snage globalnih valuta treba objasniti neke osnovne pojmove.

Američki dolar glavna je svjetska rezervna valuta. Naziva se rezervnom jer vlade, središnje banke i ostale institucije diljem svijeta drže značajne količine deviza i to nazivaju međunarodnim pričuvama. Te se pričuve troše u međunarodnim transakcijama i investicijama, tvrtke svoje rezerve koriste za plaćanje uvozne robe (nafte ili automobila), a rezervne valute nakupljaju se pretežito izvozom - primjerice kad hrvatska tvrtka izvozi robu u Njemačku, ona za tu robu dobiva eure koji tako ulaze u našu zemlju.

Oko 63 posto svih deviznih rezervi u svijetu odnosi se na dolare i to se prije svega može zahvaljujući činjenici da je SAD supersila s ekonomijom i financijskim tržištima toliko jakim i likvidnim da mogu u gotovo svakom trenutku progutati goleme investicije i pozajmljivati novac uz niske kamate. Osim toga, SAD se smatra sigurnom i uređenom zemljom, zbog čega su ulagači voljni kupovati njihove državne obveznice i ostale vrijednosne papire.

Euro, s druge strane, postoji tek 20 godina i, za razliku od SAD-a, u Europskoj uniji ne postoji jedinstveno obvezničko tržište, već ulagači mogu kupovati obveznice pojedinih zemalja - Njemačke, Italije, Francuske i ostalih - zbog čega su Amerikanci u velikoj prednosti. Dodatno, SAD ima jedan državni proračun, ekonomsku politiku, porezni i pravosudni sustav, dok svaka članica eurozone diktira svoja pravila. U globalnim rezervama euro sudjeluje s 20 posto udjela.

Iduće snažne rezervne valute su japanski jen i britanska funta (s udjelima od oko pet posto), potom kanadski i australski dolar i kineski juan (s oko dva posto udjela svaki) te švicarski franak s udjelom manjim od jedan posto.

Najjednostavnije rečeno, bankari biraju koja im je omiljena rezervna valuta i to najviše ovisi o snazi i stabilnosti ekonomije u kojoj se primarno koristi. Kako Hrvatska nikada nije imala značajnu trgovinsku razmjenu sa SAD-om, već su nam glavni trgovinski partneri Italija i Njemačka (obje članice eurozone), logično je da je oko 80 posto domaćih rezervi u eurima, dok tek 15 posto otpada na dolare.

Dodatno, čak je 80 posto sve domaće štednje u bankama ovog trenutka izraženo u eurima, što samo po sebi dovoljno ilustrira povjerenje građana u zajedničku valutu. Dolar nam, s druge strane, nikad nije bio posebno zanimljiv jer se sa SAD-om nikad nije jako trgovalo, dok je prije postojanja eura Hrvatskom dominirala njemačka marka, koju se rado kupovalo zbog nepovjerenja u domaće valute - jugoslavenske i hrvatske dinare, ali i kunu.


Komentari članka

Vezani članci

Nova pravila za bolje prikupljanje PDV-a pri internetskoj prodaji

13.03.2019.

Poduzeća iz trećih zemalja, uključujući ona koja imaju skladišta ili tzv. „centre za izvršavanje narudžbi” u EU-u, mogu na internetskim prodajnim mjestima prodavati robu europskim potrošačima. Poreznim je tijelima često otežano ubiranje PDV-a na takvu pro

Slovačka je 2004. prestigla Hrvatsku i sada nas više ni ne vidi u retrovizoru

11.03.2019.

Autoindustrija danas čini oko 45 posto ukupne industrijske proizvodnje i 35 posto industrijskog izvoza Slovačke. Proizvođači automobila, direktno ili kroz povezane dobavljače, zapošljavaju 250 tisuća ljudi.

Ćorić: Ne žuri nam se nigdje, ali euro nosi čitav niz koristi

02.03.2019.

Je li Hrvatska spremna za ulazak u eurozonu? Vlada optimistično prognozira da bi ako sve bude išlo glatko već za četiri godine kunu mogao zamijeniti euro. Je li taj rok realan, koje poteškoća stoje na putu i imaju li pravo oni koji negoduju zbog gubitka s

Tri hrvatske tvrtke rade na najsloženijem stroju u povijesti čovječanstva, koji će promijeniti baš sve

26.02.2019.

U Francuskoj se gradi najkompleksniji stroj u povijesti naše civilizacije, eksperimentalni termonuklearni reaktor. U projektu ITER, koji zovu i "malo Sunce", surađuju Europska unija, Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, Rusija i SAD. S pomoću fuzije, bez ra

Radnicima koji dođu 2500 eura godišnjeg bonusa, masaže, besplatan fitness...

14.02.2019.

Gubitak vlastitih radnika istočnoeuropske zemlje nastoje nadomjestiti na isti način kao i zapad Europe: privlačenjem radne snage iz siromašnijeg susjedstva ili, ako njih nema dovoljno, zapošljavanjem radnika iz Azije i Afrike

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija