Hrvatska uvozi voća i povrća za 300 milijuna eura, a ima potencijala za rast proizvodnje

Hrvatska ima komparativne prednosti u proizvodnji jabuka, mandarina, višanja, a kada je riječ u povrću u prvom redu su to zelje, češnjak i rajčica i dr., istaknula je Katja Logatcheva sa sveučilišta u Wageningenu, koja je jedna od koautorica studije o faktorima uspješnosti ovog sektora. Proizvodnja povrća odvija se na 9.618 ha, voća na 29.452 ha (bez grožđa i maslina), dok se agrumi prostiru na 2.192 ha.

Hrvatski sektor voća i povrća ima dobru perspektivu i potencijal za ostvarenje rasta i uspješne proizvodnje, a trendovi potrošnje u EU su stabilni, dok domaće tržište s domaćom potrošnjom i turizmom ima mogućnosti daljnjeg razvoja. Domaća potrošnja je i dalje najznačajniji pokretač za ovaj sektor. Unatoč tome Hrvatska je i dalje veliki uvoznik voća i povrća, a sektor godišnje na uvoz potroši oko 300 milijuna eura, dok je vrijednost domaće proizvodnje oko 155 milijuna eura (bez krumpira, grožđa i maslina), naglašeno je na forumu „Izazovi razvoja sektora voća i povrća u Hrvatskoj“.

Forum je organiziran kao dio inicijative koju su pokrenuli EBRD i FAO, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, s ciljem da se detektiraju problemi i pronađu rješenja kako bi se pokrenuli pozitivni trendovi. Prema riječima državne tajnice u Ministarstvu poljoprivrede Marije Vučković, Hrvatska proizvodi 157.000 tona povrće i 130.000 tona voća, no to je još uvijek nedovoljno iako su potencijalni za povećanje proizvodnje ogromni.

Hrvatska ima komparativne prednosti u proizvodnji jabuka, mandarina, višanja, a kada je riječ u povrću u prvom redu su to zelje, češnjak i rajčica i dr., istaknula je Katja Logatcheva sa sveučilišta u Wageningenu, koja je jedna od koautorica studije o faktorima uspješnosti ovog sektora. Proizvodnja povrća odvija se na 9.618 ha, voća na 29.452 ha (bez grožđa i maslina), dok se agrumi prostiru na 2.192 ha.

Čak 70 posto proizvodnje povrća odvija se u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je voće, posebice agrumi, dominantno u području primorske Hrvatske. Prema podacima iz studije čak 72,5 posto hrvatskih potrošača jede voće i povrće svakog dana, što je više od prosjeka EU (65,5%), dok 3,3 posto prosječnih godišnjih izdataka kućanstva izdvaja za povrće, te 1,9 posto za voće, naglasila je Logatcheva. Dodala je kako podaci iz 2014. pokazuju da Hrvati čak 29,5 posto prihoda troše na hranu u usporedbi s 12,4 posto koliko je prosjek u EU-28.

Analiza je pokazala kako u Hrvatskoj posluje 194 tvrtki specijaliziranih za veleprodaju voća i povrća te da zajedno ostvaruju godišnji promet od 244 milijuna eura, pri čemu 10 posto najvećih drži oko 97 posto ukupnog prometa u veleprodaji.

EU aktivno podupire sektor voća i povrća kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i organizaciju tržišta te je postavila četiri važna cilja i to da sektor mora biti konkurentniji i tržišno orijentiran, da je potrebno osigurati da dolazi do manjih udara na farme povezane s krizama u prihodima proizvođača, te kako je potrebno poticati veću potrošnju, kaže neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić.

Kada je riječ o izvozu najznačajnija potencijal za izvoz imaju susjedna tržišta, a treba poduzeti sve u pripremi mogućnosti ponovnog vraćanja na tržište Rusije, istaknula je.

Na forumu je zaključeno kako je za povećanje konkurentnosti proizvodnje potrebno osigurati veće poljoprivredne posjede jer su sada premali, te osigurati jeftina kreditna sredstava za kupnju zemljišta. Situacija u maloprodaji ukazuje na visoku konkurenciju i za očekivati je smanjenje marži, pa proizvođači ne mogu očekivati da će moći dobiti više cijene na račun veleprodajnih ili maloprodajnih marži.

Uz to prerađivačka industrija često počiva na uvoznim sirovinama a da bi se mogla osloniti u većoj mjeri na domaće proizvođače važno je povećati efikasnost proizvođača, stabilnu proizvodnju, dovoljne količine i cijenu. Za to je potrebno osigurati horizontalnu integraciju poljoprivrednih proizvođača i vertikalnu suradnju u lancu. U odnosu na ostale zemlje članice EU izuzetno mali dio tržišta voća i povrća zauzimaju udruženi proizvođači kroz zadruge i proizvođačke organizacije, zaključeno je.

Tržište voća i povrća u Hrvatskoj

Izvor: EUROSTAT, DZS, HGK, FAO

155 milijuna eura vrijednost proizvodnje svježeg voća i povrća u RH (osim krumpira, grožđa i maslina) u 2015.

9.618 ha površine pod povrćem

29.452 ha voće (isključujući grožđe, masline)

2.192 ha agrumi

70% proizvodnje povrća u kontinentalnoj Hrvatskoj

72,5% hrvatskih potrošača jede voće i povrće svakog dana To je više od prosjeka EU (65,5%) ili primjerice Nizozemska (54%)

3,3 posto ukupnog prosječnog godišnjeg izdatka kućanstava izdvaja se za povrće

1,9% posto ukupnog prosječnog godišnjeg izdatka kućanstava izdvaja se za voće

29,5 posto prihoda hrvatski potrošači troše na hranu u usporedbi s 12,4% u EU-28 u 2014. godini.

RAJČICA:

33.000 tona ukupna proizvodnja

83 posto samodostatnost

12.000 tona uvoz

6.000 tona izvoz

65 tona po ha proizvodnja

KUPUS

1.150 ha površine

36.000 tona proizvodnja

24 tone prinos po ha

91 posto samodostatnost

80% proizvodnje u kontinentalnoj Hrvatskoj

BIJELI LUK

5.000 tona proizvodnja

77% samodostatnosti

10 tona prinos po hektaru

JABUKE

70.000 do 90.000 tona proizvodnja

113 posto samodostatnost

27.000 tona izvoz

20.000 tona uvoz

10 do 20 tona prinos po ha

VIŠNJE

7.000 tona proizvodnja

138 posto samostalnosti

3 tone prinos po ha

MANDARINA

44.000 tona proizvodnja

100 ha mandarina

25 tona prinos po ha

7.000 tona uvoz

50-70% mandarina se izveze najviše u susjedne države

219 posto samodostatnost

TVRTKE

194 tvrtke specijalizirane za veleprodaju voća i povrća u 2015. godini u Hrvatskoj

zajedno su ostvarile promet od 244 milijuna eura

10% najvećih tvrtki ima oko 97% ukupnog prometa u veleprodaji voća i povrća