Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Sij 2010

Hrvatske dizalice za japanske škverove

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Magdalena Družijanić  

Hrvatske dizalice za japanske škverove

Hrvatska pamet i domaći proizvodi fokusirani na izvozno tržište imaju potencijala, što je i vidljivo po nedavnom potpisivanju čak triju projekata vrijednih oko 3,5 milijuna kuna, financiranih od Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT). Jedan od tri izvorna hrvatska proizvoda je i projekt “Hidraulično-električne brodske palubne dizalice” a zašto se splitski FESB, kao nositelj projekta, odlučio za takvo nešto, pojašnjava Ivica Veža, voditelj projekta.

- Jedno japansko brodogradilište s 1050 ljudi napravi i deset brodova a splitski škver sa četiri tisuće ljudi, i to u dobroj godini, svega pet brodova.

Tračak nade za škver
Očito nešto ne štima a ono što mi možemo i želimo jest stvaranje dodatne vrijednosti, vlastitog proizvoda i vlastite pameti s kojom možemo opstati na tržištu.Treba mijenjati organizaciju, tehnologiju i raditi na edukaciji - kazao je Veža na potpisivanju ugovora o realizaciji projekta vrijednog 580 milijuna kuna, čija se prva primjena očekuje već za godinu dana. Ovo je izvorno hrvatski projekt, pojasnio je Veža, a prilično posrnuloj brodogradnji izrada ovakvog projekta mogla bi dati barem tračak nade u opstanak.

- Sve brodske palubne dizalice ugrađuju se u svim hrvatskim brodogradilištima, no temeljem plaćenih licencija dobivenih od stranih tvrtki. Takav način proizvodnje ne omogućava potpuni nadzor nad proizvodnjom, cijena rada po jedinici proizvoda mnogo je niža nego da se tržištu ponudi proizvod u kojemu postoji domaće znanje - veli Veža.

Izradom vlastitoga, Brodosplit-Dizalice povećale bi konkurentnost, ponudile bi dizalice svjetskim brodogradilištima, među ostalim i japanskim, a stvorila bi se i nova radna mjesta jer bi domaće tvrtke proizvođači opreme sudjelovali u izradi dizalica, pojašnjava Veža i dodaje kako bi se izradom ovakvog projekta povećao udio u izvozu od nekih 15 posto.

Projekt “Simulacije i planiranja operacija u kirurgiji”, drugi po redu, vrijedan 1,8 milijuna kuna, svjetlo dana mogao bi ugledati za dvije godine a kako je pojasnio Ivan Zoraja, voditelj tog projekta, zapravo je riječ o programskom alatu na računalu s kojim će kirurzi, prije same operacije, imati ispred sebe, unoseći sve podatke, trodimenzionalnu virtualnu rekonstrukciju organa pacijenta odnosno virtualan rad na njemu. - Doktor simulacijom izvodi kompletnu operaciju na računalu, detaljno je planira prije izvođenja u operacijskoj sali i time štedi na pripremi operacije barem 20 do 30 posto ali i na riziku 30 posto.

S kolicima u akcije i popuste
“Inteligentna kolica za kupovinu”, projekt vrijedan oko milijun kuna, koji bi trebao biti gotov za godinu i pol dana, još je jedan hrvatski proizvod, nositelja Visoke poslovne škole “Minerva” u Dugopolju a Zlata Božić Pavletić, predlagačica projekta, kaže kako takva kolica nude mnogo.

Takva kolica će imati display, kupac jednostavno upiše artikl koji mu treba a ona će ga uputiti do police gdje se nalaze, recimo, mliječni proizvodi, veli. Uz pomoć čitača na kolicima moći će se očitati cijena ili rok valjanosti te zbrojiti ukupan iznos svega ali i doznati sve akcije i popuste u trgovini toga dana - kaže dodajući kako su za projekt već zainteresirani domaći lanci, isto će ponuditi i velikim trgovačkim lancima vani. Sama realizacija pomogla bi razvoju domaćega gospodarstva a izvozom proizvoda na inozemno tržište spriječio bi se i odlazak stručnjaka iz Hrvatske.


Komentari članka

Vezani članci

Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma

14.04.2026.

Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika

Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji

14.04.2026.

Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi

"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet

01.04.2026.

Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta

Končarov transformator za prvu drvenu trafostanicu u Švedskoj!

30.03.2026.

Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) su u siječnju uspješno završili tvorničko primopredajno ispitivanje (FAT) za energetski transformator od 10 MVA namijenjen inovativnom projektu mreže u južnoj Švedskoj.

Enikon Aerospace: Hrvatski pogon dijelova za avione širi se i zapošljava

27.03.2026.

Proizvodi iz Vukovara svakodnevno odlaze u Airbus i Boeing, a tvrtka planira proširenje i 250 novih radnih mjesta

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke