Hrvatske tvrtke na rad u inozemstvo pošalju i do 50 tisuća radnika godišnje

Zagrebački Dalekovod izborio se za još jedan poslovni angažman na sjeveru europskog kontinenta, u Norveškoj im je dodijeljen posao izgradnje 164 km duge dionice novog dalekovoda. Tako će se njihovi radnici pridružiti kontingentu od više desetaka tisuća hrvatskih radnika koji kroz izaslanje, ili prije korišteniji izraz detašman (A1 potvrda), za matičnu tvrtku obavljaju posao na stranom tržištu. Odnosno, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na godišnjoj bazi izda 50.000 tzv. A1 potvrda. Dokument je to kojom se potvrđuje da poslodavac šalje zaposlenu osobu u drugu državu radi obavljanja posla za tog poslodavca u razdoblju ne dužem od 24 mjeseca, kao i to da se na osobu i nadalje primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo o socijalnom osiguranju.
Potvrdu A1 koja je se odnosi na izaslanje u zemlje EU-a, Švicarske i Europskog gospodarskog prostora (što uključuje i spomenutu Norvešku) izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Upućivanje radnika u treće zemlje (pa tako primjerice u susjedne BiH ili Srbiju) u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Prema podatcima koje nam je ustupio HZMO, a riječ je o 2017. godini, hrvatske tvrtke su u izaslanju imale radnike u svim zemljama EU-a (plus Švicarska i Europski gospodarski prostor - EGP), osim u Lihtenštajnu.

Veće plaće

Te su godine izdane 41.123 potvrde, više od polovine (27.602) odnosilo se na angažman u Njemačkoj. Slijedi Slovenija (2168), potom pomalo iznenađujuće Belgija (1762), što se vjerojatno pripisuje poslovima tzv. briselske administracije, potom Italija (1438) i Švedska (1185). Najmanje ih je pak na Cipru (4), u Malti (5) i Estoniji (8).
Prema podatcima kojima raspolaže Hrvatska udruga poslodavaca, najviše detašmana izdano je za radnike u sektoru graditeljstva i metalne industrije/brodogradnje. U sektoru graditeljstva upućeni su radnici svih kvalifikacija potrebnih za rad na gradilištu. Njih je najviše - 19 tisuća.
- Izaslani građevinski radnici u druge države odlaze raditi na izvođenju projekata koje njihov poslodavac, obično u svojstvu podizvođača, izvodi za stranog partnera - pojašnjavaju u HUP-u.

U segmentu uslužnih djelatnosti najviše naših radnika izaslano je u segmentu financija, znanosti i administracije. U prosjeku izaslana osoba hrvatske tvrtke na poslovima u inozemstvu boravila je 261 dan.

Plaća? Kod najbrojnijeg sektora - građevinskih radnika, na svu sreću, regulirana.

- Njihova su primanja uređena Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo i Dodatkom tom ugovoru koji uređuje upućivanje radnika na rad u inozemstvo. Kolektivni ugovor za graditeljstvo izmijenjen je prošle godine, kada su znatno podignute plaće građevinskih radnika. K tome, ako je u zemlji u koju su radnici upućeni na snazi nacionalni kolektivni granski ugovor, radnici će biti plaćeni sukladno njemu i ostalim tamošnjim propisima - pojašnjavaju u HUP-u.
No kod izaslanja u jednom segmentu se očekuju razrješenje situacije. U segmentu cestovnog prijevoza, vozači u međunarodnom prijevozu tretiraju se kao upućeni radnici. Iako vozači nisu izaslani na određeno precizno razdoblje nego migriraju na dnevnoj i tjednoj bazi, trenutno ih se tretira isto kao i izaslane radnike. Isto podrazumijeva prijavu preko portala za svaku zemlju u kojoj imaju iskrcaj, ukrcaj, računa im se vrijeme provedeno u tim zemljama (tj. vrijeme vožnje koje je kao i vrijeme obveznih odmora striktno uređeno EU legislativom). Za vožnju kroz te zemlje isplaćuje im se satnica/plaća koja je na snazi u tim zemljama, na temelju zakonskih propisa i kolektivnih ugovora.

"Mobilni radnici"
No očekuje se u sklopu Europskih politika o prometu donošenje tzv. lex specialis koji već dugo najavljuju za vozače kao "mobilne radnike".
U HUP-u će isto tako, kada su plaće u pitanju, skrenuti pozornost, a različito od kategorije izaslanih radnika, u turizmu se počela pojavljivati praksa upućivanja radnika na privremeni rad u zemlje okruženja na temelju instituta "Ustupanje radnika unutar povezanih društava". Glavna je ovdje razlika što radnici rade u vlasnički poveznim društvima, tj. unutar iste grupe ili hotelske kuće koja svoje objekte ima u više zemalja.
- Primjerice, radnici ljeti rade u Hrvatskoj, a zimi u Austriji u kojem slučaju također za radnike vrijede propisi zemlje u koju su upućeni i minimalne plaće propisane za to mjesto rada. Na ovaj se način rješava problem izražene sezonalnosti poslovanja u turizmu te radnicima omogućuje cjelogodišnji rad i stabilan radni odnos - pojašnjavaju u HUP-u.
Naposljetku, postoji i određen trend izaslanja samozaposlenih osoba, uglavnom je riječ o obrtnicima. I njihovo izaslanje ne smije biti duže od 24 mjeseca, a djelatnost koju će obavljati u državi rada slične je prirode onoj koju obavljaju u matičnoj državi. U 2017. godini izdano je 130 A1 potvrda za samozaposlene osobe.