Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 70 posto prosjeka EU-a

Rezultati Europskog programa kojemu je cilj međunarodno uspoređivanje fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a u državama sudionicama tog projekta, pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2021. doseže 70 posto prosjeka 27 članica EU-a, dok SIP po stanovniku iznosi 72 posto tog prosjeka.

Eurostat i Državni zavod za statistiku, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih država sudjeluju u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, danas su objavili najnovije analize pariteta kupovne moći (PKM-a) i s njima povezanih ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku za razdoblje od 2019. do 2021. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg i Irska s najvećim BDP-om po stanovniku

U 2021. godini su Luksemburg i Irska, kao i godinu dana prije, zabilježili najvišu razinu BDP-a po stanovniku iskazanu PKM-om, odnosno u visini 168 posto, odnosno 119 posto iznad prosjeka EU-a.

Nakon Luksemburga i Irske, s velikim odmakom slijedi Danska, s 33 posto većim BDP-om po stanovniku od prosjeka Unije. Blizu je i Nizozemska u kojoj je on 30 posto veći od prosjeka, te Austrija i Švedska, gdje je za po 23 posto veći od prosjeka.

U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU-a, odnosno 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata.

Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka, pokazuje izvješće.

Najlošije na ljestvici stoji Bugarska, s BDP-om po stanovniku 43 posto nižim od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto niži od prosjeka Unije, objavio je Eurostat.

Podaci o BDP-u i potrošnji po stanovniku u najnovijem izvješću temelje se na revidiranim paritetima kupovne moći, napominju u statističkom uredu.

Luksemburg i Njemačka imaju i najvišu razinu individualne potrošnje

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku upotrebljava kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Ono što bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku te predstavlja homogeniju kategoriju od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije, i dalje postoje znatne razlike među državama članicama.

Tako je, prema najnovijim rezultatima, u 2021. u članicama EU-a razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku izražene paritetom kupovne moći (PKM) varirala u širokom rasponu - od 65 posto prosjeka Unije koliko je iznosila u Bugarskoj do 144 posto prosjeka koliko je dosegnula u Luksemburgu, pokazuje izvješće Eurostata.

Luksemburg je ponovno zabilježio najvišu razinu stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku iskazanu paritetom kupovne moći (PKM), i to za 44 posto veću od prosjeka u EU-u.

Slijedi Njemačka, sa SIP-om po stanovniku 20 posto većim od prosjeka. Blizu su Danska, Austrija, i Belgija, s razinom većom od prosjeka Unije za 19, 17 i 16 posto.

U 2021. godini devet zemalja članica EU-a bilježilo je SIP po stanovniku iznad prosjeka Unije, navodi se dalje u izvješću Eurostata.

S druge strane, najnižu razinu SIP-a po stanovniku imala je Bugarska, za 35 posto nižu od prosjeka u EU-u.

U Hrvatskoj je u 2021. razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku izražene paritetom kupovne moći (PKM) bila 72 posto prosjeka EU-a, odnosno bila je 28 posto ispod prosjeka Unije.

Tako je ona u skupini zemalja s najnižim razinama, koja još uključuje Mađarsku, gdje je ona 30 posto ispod prosjeka te Slovačku i Grčku gdje je SIP po stanovniku 29 posto odnosno 25 posto ispod prosjeka Unije, navodi se u izvješću Eurostata.

U protekle tri godine u većini država članica promijenila se razina SIP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a. Najveće povećanje zabilježeno je u Bugarskoj, na 65 posto prosjeka EU-a u 2021. u usporedbi s 58 posto u 2019. Slijedi Rumunjska u kojoj je uvećan na 84 posto prosjeka, sa 78 posto.

U Hrvatskoj je u navedenom razdoblju SIP po stanovniku uvećan za pet postotnih bodova, sa 67 posto u 2019. na 72 posto prosjeka Unije u 2021.

Za toliko je porastao i u Latviji, na 76 posto prosjeka, sa 71 posto u 2019. Za četiri postotna boda porastao je u Estoniji i Poljskoj, dosegnuvši 80 i 84 posto, te u Litvi i Danskoj, gdje je u 2021. iznosio 97 posto odnosno 119 posto prosjeka u EU-u.

Najveće smanjenje SIP-a po stanovniku zabilježeno je u Irskoj, na 88 posto u 2021., s 94 posto u 2019. Slijede Španjolska, gdje je pao s 91 posto u 2019. na 85 posto u 2021. te Malta gdje je smanjen za tri postotna boda, na 83 posto prosjeka Unije.

Uz 27 država članica EU-a u analizu su uključene i članice EFTA-e (Norveška, Island i Švicarska), države kandidatkinje za članstvo u EU-u (Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija) te država potencijalna kandidatkinja za članstvo u EU-u (Bosna i Hercegovina).

U državama EFTA-e u 2021. SIP se kretao između 19 i 26 posto iznad prosjeka EU-27, dok se u državama kandidatkinjama kretao između 31 i 61 posto ispod prosjeka EU-27, a u državi potencijalnoj kandidatkinji iznosio je 59 posto ispod prosjeka EU-27.

Također, statističari još navode da je najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih, koji, iako sudjeluju u BDP-u, ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku.