Hrvatski BDP po stanovniku je na 61% europskog prosjeka

Hrvatski BDP po glavi stanovnika izražen standardom kupovne moći u 2010. godini bio je na 61 posto od prosjeka Europske unije i pao je u odnosu na 2008. i 2009. godinu kada je bio ipak malo bliže europskom prosjeku, na 64 posto., pokazuju podaci Eurostata objavljeni u utorak. Također, prema drugom objavljenom pokazatelju, osobne potrošnje po glavi stanovnika Hrvatska je na 56 posto europskog prosjeka, a uspoređujući s prijašnjim godinama vidljivo je da su hrvatski građani u 2010. godini trošili manje od europskih susjeda, nego 2009. kada je potrošnja bila na 58 posto ili 2008. godine kada je potrošnja građana bila na 60 posto europskog prosjeka.

Prema podacima Eurostata, koji uključuju i podatke za druge europske zemlje, koje nisu članice Unije, najbogatiji su građani Luksemburga i to 2,7 puta više od prosjeka. Nakon njih po bogatstvu slijede Norvežani, koji imaju BDP po glavi stanovnika 81 posto veći od prosjeka, pa Švicarci s 47 posto većim BDP-om. Slijede Nizozemci s BDP-om za trećinu većim od prosjeka. Zanimljivo je da Irci koji su snažno bili pogođeni gospodarskom krizom se nalaze vrlo visoko na ljestvici po bogatstvu, a u 2009. i 2010. godini BDP po glavi stanovnika bio im je 28 posto veći od europskog prosjeka. Slijedi Danska s 27 posto, Austria 26, Švedska 23, Belgija, 19 posto pa Njemačka, koja 18 posto veći BDP po glavi stanovnika od prosjeka. Na drugom polu, prema tim podacima, koji predstavljaju svojevrsni indikator bogatstva zemlje nalazi se Albanija na svega 28 posto od europskog prosjeka. Slijede Bosna i Hercegovina koje je na 31 posto, Srbija 35, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija 36, Crna Gora 41, Bugarska 44, Rumunjska 47, Turska 49... BDP iskazan po glavi stanovnika prikazuje bolje stupanj bogatstva neke zemlje nego ukupno iskazani BDP. Također, objavljeni podaci o pojedinačnoj osobnoj potrošnji pokazuju u kojoj zemlji je najbolja kvaliteta života. Tako podaci pokazuju da građani Luksemburga i najviše troše, ali ipak ne tako jako iznad europskog prosjeka. Iako im je BDP 2,7 puta veći od prosjeka potrošnja im je »samo« 50 posto veća nego što je prosjek. Podaci pokazuju nesklad u nekim zemljama jednog i drugog pokazatelja. Pa su tako građani Grčke 10 posto ispod prosjeka EU po BDP-u po glavi stanovnika, no potrošnja im je jedan posto veća od europskog prosjeka.

Tako i građani Cipra, Velike Britanije, Francuske, Portugala, Poljske, Litve, Crne Gore, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Albanije bolje stoje na ljestvici osobne potrošnje negoli na ljestvici koja prikazuje BDP po glavi stanovnika.