Hrvatski građani lani na višednevnim putovanjima potrošili 10 milijardi kuna

Prošle je godine 49 posto hrvatskih građana iznad 15 godina ili njih 1,8 milijuna bilo na barem jednom privatnom višednevnom putovanju, a na tim su putovanjima ukupno potrošili gotovo 10 milijardi kuna

To su podaci Državnog zavoda za statistiku iz istraživanja Turistička aktivnost stanovništva RH u 2014. Hrvatski građani prošle su godine ostvarili ukupno 6,6 milijuna privatnih putovanja, od čega 4,6 milijuna ili gotovo 70 posto u Hrvatskoj, a ostalih 2 milijuna u inozemstvo, i to najviše u Bosnu i Hercegovinu, 23,2 posto. Slijedi Austrija s udjelom od 12,6 posto u ukupnim putovanjima u inozemstvo, sličan udjel, 12,5 posto, ima Slovenija, dok je Italija s 9 posto na četvrtom mjestu, a Njemačka peta s udjelom od 7,7 posto.

Najčešći motiv odlaska na privatno višednevno putovanje bio je posjet rodbini i prijateljima, na to se odnosilo 39,2 posto putovanja ili njih 2,6 milijuna. Odmor na moru je na drugom mjestu s 1,3 milijuna putovanja ili udjelom od 19 posto, a treći odmor u gradu sa 676 tisuća putovanja ili 10,2 posto udjela.
Na privatnim višednevnim putovanjima stanovnici Hrvatske ostvarili su lani ukupno 37,4 milijuna noćenja, od čega 24,6 milijuna ili 65,6 posto u Hrvatskoj, a gotovo 13 milijuna ili 34,4 posto na putovanjima u inozemstvo. Prosjek noćenja na jednom putovanju u inozemstvu bio je 6,3, a u Hrvatskoj 5,3.

Prema vrsti smještaja hrvatski su građani prošle godine najviše noćenja, 15,8 milijuna ili 42,1 posto ostvarili u neplaćenim smještajnim objektima kod rodbine i prijatelja. Ukupno su na privatnim višednevnim putovanjima hrvatski građani potrošili 9,9 milijardi kuna, od čega 4,2 milijarde kuna ili 43 posto u Hrvatskoj, a nešto više, 57 posto ili 5,6 milijardi kuna na putovanjima u inozemstvu.

S obzirom na duljinu putovanja oko trećine ili 3,3 milijarde kuna potrošeno je na kraćim putovanjima (jedno do tri noćenja), a 6,6 milijardi kuna ili 66,8 posto na duljim putovanjima (četiri i više noćenja). Prosječni troškovi po putovanju iznosili su 1.482 kune, pri čemu su na kraćim putovanjima hrvatski građani u prosjeku izdvajali 842 kune, a na duljim 2.386 kuna. S obzirom na duljinu putovanja hrvatskih građana, gotovo 4 milijuna ili 58,5 posto bila su kraća, a oko 2,7 milijuna ili 41,5 posto dulja.

Na privatna višednevna putovanja u 2014. nije putovalo 1,9 milijuna ili 51 posto stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Najčešće razlozi zbog kojih nisu putovali su nedostatak financijskih sredstava (67,2 posto), zdravstveni razlozi (16,9 posto), zato što ne vole putovati i nemaju slobodnog vremena zbog obiteljskih obveza (12,9 posto) itd.

Na barem jednom poslovnom višednevnom putovanju prošle je godine bila 371 tisuća ili 10,2 posto hrvatskih građana od 15 i više godina. Lani je ukupno ostvareno 1,5 milijuna poslovnih putovanja, od čega je 787 tisuća putovanja ili 51,6 posto bilo u Hrvatskoj, a 737 tisuća ili 48,4 posto u inozemstvo. U inozemstvo se poslovno najviše putovalo u Njemačku, Italiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Austriju. Ukupni izdaci za poslovna putovanja lani su iznosili 4,6 milijardi kuna, od čega se na poslovna putovanja u Hrvatskoj odnosi 1,1 milijarda kuna, a na ona u inozemstvu 3,5 milijardi kuna.

Po podacima DZS-a, u 2014. godini su građani u dobi od 15 iIi više godina ostvarili 13 milijuna jednodnevnih putovanja, od čega je 11,3 milijuna (87,2 posto) bilo privatnih, a 1,7 milijuna (12,8 posto) poslovnih.