Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Lip 2019

Hrvatski javni dug veći je od 287 milijardi kuna

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Hrvatski javni dug veći je od 287 milijardi kuna

DUG opće države je u veljači povećan u odnosu na siječanj za 1,4 posto, a prema lanjskoj veljači porastao je za 2,1 posto i iznosio je 287,7 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Dug veći za 1 posto u odnosu na kraj prošle godine

Nakon što je travanjskim Izvješćem o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države potvrđen fiskalni napredak uz višak konsolidirane opće države drugu godinu za redom te nastavak smanjenja udjela duga opće države u BDP-u (na 74,6 posto), prema najnovijim podacima HNB-a dug opće države je u veljači, uz 1,4 posto rasta u odnosu na siječanj, na godišnjoj razini bio je viši za 2,1 posto te je na kraju veljače prema metodologiji ESA 2010 iznosio 287,7 milijardi kuna.

U odnosu na kraj 2018. dug opće države bio je veći za gotovo tri milijarde kuna ili jedan posto, pri čemu su navedena kretanja posljedica povećanja unutarnje komponente javnog duga, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

U odnosu na veljaču 2018. dug opće države viši je za gotovo šest milijardi kuna ili 2,1 posto. Pri tome je vanjska komponenta javnog duga na godišnjoj razini bila niža za 4,4 milijarde kuna odnosno 4,1 posto te je krajem veljače iznosila 104,6 milijardi kuna. Unutarnja komponenta povećana je za 10,5 milijardi kuna ili 6,1 posto, na 183,1 milijardu kuna.

Udio javnog duga u BDP-u trebao bi i dalje padati

Krajem veljače domaća izdana jamstva opće države iznosila su 3,4 milijarde kuna, od čega su 1,7 milijardi kuna jamstva dana za kredite HBOR-a dok su inozemna jamstva opće države bila na razini od 2,9 milijardi kuna.

S obzirom na predviđeni nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini, udio javnog duga u BDP-u trebao bi nastaviti padati, kažu analitičari RBA-a, koji navode i da je jačanje kune u odnosu na euro dodatan čimbenik koji bi trebao pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u.

Očekuju i da će, uz nastavak visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću. Tome, po njihovoj ocjeni, u prilog ide i nedavni povratak Hrvatske na investicijsku razinu kreditnog rejtinga Standard&Poor's, a sličan potez očekuju u petak od agencije Fitch.

Dodaju da podrška fiskalnoj metrici dolazi i od očekivanja glede turističke sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna.

Zaključuju da će, uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, ta kretanja pozitivno utjecati na statistiku javnog duga.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Teror uhljeba: Inspektori bez upozorenja kaznili firmu zbog potpune gluposti

04.07.2020.

U zapadnim je zemljama, ističu poduzetnici, pristup dijametralno suprotan: poduzetnike se najprije upozorava na prekršaje i pomaže im se u njihovu otklanjanju, a tek potom, ako ne postupe kako im je sugerirano, pribjegava se kažnjavanju.

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici