Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Pro 2017

Hrvatski kreditni rejting izlazi iz 'smeća', istražili smo koliko će nam biti bolje

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

Hrvatski kreditni rejting izlazi iz 'smeća', istražili smo koliko će nam biti bolje

Agrokor je pod kontrolom, nezaposlenost je smanjena (što zapošljavanjem, što emigriranjem), rupa u proračunu je, prema ministru financija, rekordno mala i sve, barem na prvi pogled, u Hrvatskoj izgleda bolje nego prije godinu ili dvije. Istražili smo što će se točno dogoditi kad Hrvatska za ulagače više ne bude 'junk', tj. smeće.

Slijedom dobrih pokazatelja u zemlji i okruženju, mnogi ekonomisti očekuju da će kreditne agencije uskoro podići hrvatski kreditni rejting koji je danas dvije razine ispod najslabijeg investicijskog rejtinga.

'Fiskalni pokazatelji su bolji, kao i ekonomsko okruženje, pa se može očekivati da će agencije za rejting sljedeće godine korigirati svoju ocjenu', rekao je tportalu ekonomist Erste banke Milan Deskar Škrbić.

Hrvatska je pala na najniži investicijski rejting u prosincu 2012. godine, kada je Vladu vodio Zoran Milanović, a financije Slavko Linić. Niti pet godina kasnije, prema tri velike kuće, S&P-u, Moody'su i Fitchu, nije se dogodilo ništa čime bismo zaslužili bolju ocjenu.

A kada se rejting konačno digne, kažu nam ekonomisti, u prvi mah neće se dogoditi ništa jer su financijska tržišta - trgovci dionicama i obveznicama - efekte povećanja već uračunali u cijene vrijednosnih papira.

'Viši rejting od jednog stupnja danas bi praktički bio svojevrsni non-event jer su tržišta već ukalkulirala povećanje od jednog do dva stupnja', rekao nam je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke.

No dugoročnije od povrata investicijskog rejtinga profitirali bi svi – država, poduzeća i građani - i to primarno kroz nešto niže kamatne stope, ali i otvaranje vrata investitorima koji se suzdržavaju od ulaganja u zemlje sa statusom 'smeća'. Viši rejting nosi veću atraktivnost za sve vrste ulaganja, pa se slobodno može nagađati da bismo možda privukli i nešto više stranih investitora koji bi u zemlji otvorili pokoje novo radno mjesto. No još smo daleko od toga.

Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave Raiffeisen banke, pojašnjava da agencije dodjeljuju kreditni rejting središnjoj državi te on predstavlja procjenu njezine sposobnosti za podmirivanje obveza po javnom dugu.

Najzaduženiji sektor u Hrvatskoj je država (više od 80 posto BDP-a u odnosu na 68 posto kod poduzeća i 36 posto kod stanovništva), a povećanje rejtinga najviše može utjecati na cijenu zaduživanja države.

'Sada očekujemo to da kreditne agencije priznaju ostvareni napredak u vođenju javnih financija i dodijele državi investicijski rejting. Uz pretpostavku nepromijenjenih uvjeta na financijskim tržištima, prilikom budućih zaduživanja države očekujemo veću ponuda kapitala jer će se uključiti investitori koji ne kreditiraju dužnike bez investicijskog rejtinga. Uz veću konkurenciju na strani ponude kapitala, mogli bismo očekivati i nastavak tendencije snižavanja cijene zaduživanja', rekao je Starčević.

Deskar Škrbić dodaje da izlazak iz kategorije 'smeća' može otvoriti vrata Hrvatske novim investitorima koji do sada nisu mogli ulagati u državne vrijednosne papire zbog ograničenja izloženosti portfelja izdavateljima s tim statusom. Ali, napominje, treba imati na umu to da nas od investicijske razine dijele dva povećanja rejtinga, tako da se taj utjecaj ne može očekivati u kratkom roku.

U sektoru poduzeća, poručuje Starčević, neće biti velikih promjena jer najbolja poduzeća mogu imati viši kreditni rejting od države u kojima im je sjedište: 'U slučaju velikih poduzeća, koja se financiraju na vanjskim tržištima kapitala, povećanje rejtinga države u investicijski stupanj može imati posredni pozitivan učinak na cijenu zaduživanja, ali ne značajan. Mala i srednja poduzeća se financiraju samo na domaćem tržištu pa ovise o ponudi lokalnih banaka i drugih financijskih posrednika.'

Utjecaj Agrokora i slabe likvidnosti nadjačava i bolji rejting

Viši rejting godit će domaćem tržištu kapitala primarno kroz smanjenje percepcije rizičnosti cijelog tržišta, kao i pozitivnog utjecaja na vrednovanje kompanija. No trojica ekonomista koje smo anketirali smatraju da ZSE-u kronično fali svježe likvidnosti i, možda još važnije, vraćanje povjerenja u kvalitetu upravljanja domaćim tvrtkama koja je narušena nakon što se otkrilo kako je Ivica Todorić vodio Agrokor. 'Osim nastavka ekonomskog oporavka, za burzu je daleko bitnije povećanje likvidnosti (kroz nove javne ponude) te poboljšanje percepcije kvalitetnog korporativnog upravljanja koje je nakon situacije u Agrokoru ozbiljno poljuljano', rekao nam je Stojić, dok je Starčević dodao da neizvjesnost oko razvoja situacije s Agrokorom ima daleko veći utjecaj na trgovanje na burzi u odnosu na pozitivne efekte koje bi donio viši rejting.


Komentari članka

Vezani članci

Božićni dar s neoporezivim isplatama radnika nosi zamke

14.11.2018.

Računajući i efekt 5-postotne stope PDV-a i za bezreceptne lijekove, rasterećenje bi 2019. moglo biti i 3 mlrd. kuna

Englez u Dubrovniku: Privatne firme ovdje izumiru. Pohlepa države ubija Hrvatsku

13.11.2018.

A u slučaju da se pitate koliko bi vas zaposlenik s plaćom od 7000 kuna koštao u Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7600 kuna. Ovo je srž problema. Kao što Shakespeare kaže: 'Nešto je trulo u državi Danskoj.

Istražili smo koji su hotelijeri uspješno odoljeli manjku gostiju, a koji su pokleknuli

09.11.2018.

Slabija turistička sezona odrazila se i na rezultate poslovanja hotelskog sektora. Najveći hrvatski hotelijeri u prvih devet mjeseci ostvarili su solidan rast prihoda, ali uz znatno slabiju profitabilnost. Pritom su najuspješnije kompanije zadržale dvozna

Bruxelles popravio prognozu: Hrvatski BDP se 2019. konačno vraća na razinu prije krize?

09.11.2018.

Europska komisija u četvrtak je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,6 posto, ocijenivši da je iznenađujuće snažan rast u drugom tromjesečju najavio solidan rast u cijeloj godini

Od Vladinih mjera profitirali samo milijunaši, kaos tek slijedi

07.11.2018.

Vladine mjere obustavile su ovrhe dulje od tri godine na računima na kojima šest mjeseci prije stupanja zakona na snagu (4. kolovoza). Među njima je i tisuću najvećih dužnika čiji je ukupan dug iznosio 15,3 milijardi kuna ili, prosječno, oko 15 milijuna k

Tag cloud

  1. 1822 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 857 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 317 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP