Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Pro 2017

Hrvatski kreditni rejting izlazi iz 'smeća', istražili smo koliko će nam biti bolje

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

Hrvatski kreditni rejting izlazi iz 'smeća', istražili smo koliko će nam biti bolje

Agrokor je pod kontrolom, nezaposlenost je smanjena (što zapošljavanjem, što emigriranjem), rupa u proračunu je, prema ministru financija, rekordno mala i sve, barem na prvi pogled, u Hrvatskoj izgleda bolje nego prije godinu ili dvije. Istražili smo što će se točno dogoditi kad Hrvatska za ulagače više ne bude 'junk', tj. smeće.

Slijedom dobrih pokazatelja u zemlji i okruženju, mnogi ekonomisti očekuju da će kreditne agencije uskoro podići hrvatski kreditni rejting koji je danas dvije razine ispod najslabijeg investicijskog rejtinga.

'Fiskalni pokazatelji su bolji, kao i ekonomsko okruženje, pa se može očekivati da će agencije za rejting sljedeće godine korigirati svoju ocjenu', rekao je tportalu ekonomist Erste banke Milan Deskar Škrbić.

Hrvatska je pala na najniži investicijski rejting u prosincu 2012. godine, kada je Vladu vodio Zoran Milanović, a financije Slavko Linić. Niti pet godina kasnije, prema tri velike kuće, S&P-u, Moody'su i Fitchu, nije se dogodilo ništa čime bismo zaslužili bolju ocjenu.

A kada se rejting konačno digne, kažu nam ekonomisti, u prvi mah neće se dogoditi ništa jer su financijska tržišta - trgovci dionicama i obveznicama - efekte povećanja već uračunali u cijene vrijednosnih papira.

'Viši rejting od jednog stupnja danas bi praktički bio svojevrsni non-event jer su tržišta već ukalkulirala povećanje od jednog do dva stupnja', rekao nam je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke.

No dugoročnije od povrata investicijskog rejtinga profitirali bi svi – država, poduzeća i građani - i to primarno kroz nešto niže kamatne stope, ali i otvaranje vrata investitorima koji se suzdržavaju od ulaganja u zemlje sa statusom 'smeća'. Viši rejting nosi veću atraktivnost za sve vrste ulaganja, pa se slobodno može nagađati da bismo možda privukli i nešto više stranih investitora koji bi u zemlji otvorili pokoje novo radno mjesto. No još smo daleko od toga.

Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave Raiffeisen banke, pojašnjava da agencije dodjeljuju kreditni rejting središnjoj državi te on predstavlja procjenu njezine sposobnosti za podmirivanje obveza po javnom dugu.

Najzaduženiji sektor u Hrvatskoj je država (više od 80 posto BDP-a u odnosu na 68 posto kod poduzeća i 36 posto kod stanovništva), a povećanje rejtinga najviše može utjecati na cijenu zaduživanja države.

'Sada očekujemo to da kreditne agencije priznaju ostvareni napredak u vođenju javnih financija i dodijele državi investicijski rejting. Uz pretpostavku nepromijenjenih uvjeta na financijskim tržištima, prilikom budućih zaduživanja države očekujemo veću ponuda kapitala jer će se uključiti investitori koji ne kreditiraju dužnike bez investicijskog rejtinga. Uz veću konkurenciju na strani ponude kapitala, mogli bismo očekivati i nastavak tendencije snižavanja cijene zaduživanja', rekao je Starčević.

Deskar Škrbić dodaje da izlazak iz kategorije 'smeća' može otvoriti vrata Hrvatske novim investitorima koji do sada nisu mogli ulagati u državne vrijednosne papire zbog ograničenja izloženosti portfelja izdavateljima s tim statusom. Ali, napominje, treba imati na umu to da nas od investicijske razine dijele dva povećanja rejtinga, tako da se taj utjecaj ne može očekivati u kratkom roku.

U sektoru poduzeća, poručuje Starčević, neće biti velikih promjena jer najbolja poduzeća mogu imati viši kreditni rejting od države u kojima im je sjedište: 'U slučaju velikih poduzeća, koja se financiraju na vanjskim tržištima kapitala, povećanje rejtinga države u investicijski stupanj može imati posredni pozitivan učinak na cijenu zaduživanja, ali ne značajan. Mala i srednja poduzeća se financiraju samo na domaćem tržištu pa ovise o ponudi lokalnih banaka i drugih financijskih posrednika.'

Utjecaj Agrokora i slabe likvidnosti nadjačava i bolji rejting

Viši rejting godit će domaćem tržištu kapitala primarno kroz smanjenje percepcije rizičnosti cijelog tržišta, kao i pozitivnog utjecaja na vrednovanje kompanija. No trojica ekonomista koje smo anketirali smatraju da ZSE-u kronično fali svježe likvidnosti i, možda još važnije, vraćanje povjerenja u kvalitetu upravljanja domaćim tvrtkama koja je narušena nakon što se otkrilo kako je Ivica Todorić vodio Agrokor. 'Osim nastavka ekonomskog oporavka, za burzu je daleko bitnije povećanje likvidnosti (kroz nove javne ponude) te poboljšanje percepcije kvalitetnog korporativnog upravljanja koje je nakon situacije u Agrokoru ozbiljno poljuljano', rekao nam je Stojić, dok je Starčević dodao da neizvjesnost oko razvoja situacije s Agrokorom ima daleko veći utjecaj na trgovanje na burzi u odnosu na pozitivne efekte koje bi donio viši rejting.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska sutra preuzima predsjedanje Vijećem Europe

17.05.2018.

Vijeće Europe koje danas broji 47 članica – sve europske zemlje osim Bjelorusije- najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracij

Krajem ožujka u obrtima diljem Hrvatske radilo je preko 182.000 radnika

16.05.2018.

Broj zaposlenih u obrtu i samostalnim djelatnostima u ožujku je porastao za 2.747, ili 1,5 posto, pa je posljednjeg dana tog mjeseca u obrtu i samostalnim djelatnostima bilo ukupno 182.357 zaposlenih, pokazuju novi podaci državne statistike.

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

11.05.2018.

Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti (primjerice ugostiteljske usluge, rekreativne i kulturne usluge) u njihovoj potrošačkoj

Pogledajte tko ima najbolje, a tko najlošije plaće u Hrvatskoj

07.05.2018.

Nakon višegodišnjeg mrtvila na tržištu rada u posljednje vrijeme svjedočimo nestašici radne snage i osjetnijem rastu plaća. Istražili smo kakva su primanja u pojedinim djelatnostima te koja su zanimanja najviše profitirala zbog sve naglašenije nestašice r

Bruto inozemni dug Hrvatske pao na 40 milijardi eura

07.05.2018.

Padu bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Na kraju siječnja je bruto inozemni dug opće države iznosio 13,9 milijardi eura, što je za 820 milijuna eura ili 5,6 posto manje u odnosu na isti mjesec 2017

Tag cloud

  1. 1751 članka imaju tag hrvatska
  2. 1781 članka imaju tag turizam
  3. 1488 članka imaju tag financije
  4. 1153 članka imaju tag izvoz
  5. 755 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 938 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 898 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 763 članka imaju tag investicije
  10. 912 članka imaju tag EU
  11. 829 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 795 članka imaju tag svijet
  14. 743 članka imaju tag menadžment
  15. 912 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 469 članka imaju tag tehnologija
  20. 309 članka imaju tag poticaji
  21. 376 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 280 članka imaju tag osijek
  31. 304 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 294 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija