Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Pro 2017

Hrvatski kreditni rejting izlazi iz 'smeća', istražili smo koliko će nam biti bolje

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

Hrvatski kreditni rejting izlazi iz 'smeća', istražili smo koliko će nam biti bolje

Agrokor je pod kontrolom, nezaposlenost je smanjena (što zapošljavanjem, što emigriranjem), rupa u proračunu je, prema ministru financija, rekordno mala i sve, barem na prvi pogled, u Hrvatskoj izgleda bolje nego prije godinu ili dvije. Istražili smo što će se točno dogoditi kad Hrvatska za ulagače više ne bude 'junk', tj. smeće.

Slijedom dobrih pokazatelja u zemlji i okruženju, mnogi ekonomisti očekuju da će kreditne agencije uskoro podići hrvatski kreditni rejting koji je danas dvije razine ispod najslabijeg investicijskog rejtinga.

'Fiskalni pokazatelji su bolji, kao i ekonomsko okruženje, pa se može očekivati da će agencije za rejting sljedeće godine korigirati svoju ocjenu', rekao je tportalu ekonomist Erste banke Milan Deskar Škrbić.

Hrvatska je pala na najniži investicijski rejting u prosincu 2012. godine, kada je Vladu vodio Zoran Milanović, a financije Slavko Linić. Niti pet godina kasnije, prema tri velike kuće, S&P-u, Moody'su i Fitchu, nije se dogodilo ništa čime bismo zaslužili bolju ocjenu.

A kada se rejting konačno digne, kažu nam ekonomisti, u prvi mah neće se dogoditi ništa jer su financijska tržišta - trgovci dionicama i obveznicama - efekte povećanja već uračunali u cijene vrijednosnih papira.

'Viši rejting od jednog stupnja danas bi praktički bio svojevrsni non-event jer su tržišta već ukalkulirala povećanje od jednog do dva stupnja', rekao nam je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke.

No dugoročnije od povrata investicijskog rejtinga profitirali bi svi – država, poduzeća i građani - i to primarno kroz nešto niže kamatne stope, ali i otvaranje vrata investitorima koji se suzdržavaju od ulaganja u zemlje sa statusom 'smeća'. Viši rejting nosi veću atraktivnost za sve vrste ulaganja, pa se slobodno može nagađati da bismo možda privukli i nešto više stranih investitora koji bi u zemlji otvorili pokoje novo radno mjesto. No još smo daleko od toga.

Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave Raiffeisen banke, pojašnjava da agencije dodjeljuju kreditni rejting središnjoj državi te on predstavlja procjenu njezine sposobnosti za podmirivanje obveza po javnom dugu.

Najzaduženiji sektor u Hrvatskoj je država (više od 80 posto BDP-a u odnosu na 68 posto kod poduzeća i 36 posto kod stanovništva), a povećanje rejtinga najviše može utjecati na cijenu zaduživanja države.

'Sada očekujemo to da kreditne agencije priznaju ostvareni napredak u vođenju javnih financija i dodijele državi investicijski rejting. Uz pretpostavku nepromijenjenih uvjeta na financijskim tržištima, prilikom budućih zaduživanja države očekujemo veću ponuda kapitala jer će se uključiti investitori koji ne kreditiraju dužnike bez investicijskog rejtinga. Uz veću konkurenciju na strani ponude kapitala, mogli bismo očekivati i nastavak tendencije snižavanja cijene zaduživanja', rekao je Starčević.

Deskar Škrbić dodaje da izlazak iz kategorije 'smeća' može otvoriti vrata Hrvatske novim investitorima koji do sada nisu mogli ulagati u državne vrijednosne papire zbog ograničenja izloženosti portfelja izdavateljima s tim statusom. Ali, napominje, treba imati na umu to da nas od investicijske razine dijele dva povećanja rejtinga, tako da se taj utjecaj ne može očekivati u kratkom roku.

U sektoru poduzeća, poručuje Starčević, neće biti velikih promjena jer najbolja poduzeća mogu imati viši kreditni rejting od države u kojima im je sjedište: 'U slučaju velikih poduzeća, koja se financiraju na vanjskim tržištima kapitala, povećanje rejtinga države u investicijski stupanj može imati posredni pozitivan učinak na cijenu zaduživanja, ali ne značajan. Mala i srednja poduzeća se financiraju samo na domaćem tržištu pa ovise o ponudi lokalnih banaka i drugih financijskih posrednika.'

Utjecaj Agrokora i slabe likvidnosti nadjačava i bolji rejting

Viši rejting godit će domaćem tržištu kapitala primarno kroz smanjenje percepcije rizičnosti cijelog tržišta, kao i pozitivnog utjecaja na vrednovanje kompanija. No trojica ekonomista koje smo anketirali smatraju da ZSE-u kronično fali svježe likvidnosti i, možda još važnije, vraćanje povjerenja u kvalitetu upravljanja domaćim tvrtkama koja je narušena nakon što se otkrilo kako je Ivica Todorić vodio Agrokor. 'Osim nastavka ekonomskog oporavka, za burzu je daleko bitnije povećanje likvidnosti (kroz nove javne ponude) te poboljšanje percepcije kvalitetnog korporativnog upravljanja koje je nakon situacije u Agrokoru ozbiljno poljuljano', rekao nam je Stojić, dok je Starčević dodao da neizvjesnost oko razvoja situacije s Agrokorom ima daleko veći utjecaj na trgovanje na burzi u odnosu na pozitivne efekte koje bi donio viši rejting.


Komentari članka

Vezani članci

TEDESCHI:'To što je pobjegao u London i ostavio 10.000 radnika je svinjarija! I još propovijeda...'

12.12.2017.

Emil Tedeschi, predsjednik uprave Atlantic Grupe je u emisiji HRT-a Poslovni tjedan, koja se jutros bavila temom 'Leadershipa', do sada najoštrije kritizirao Ivicu Todorića, menadžment te kompanije, ali je u širem smislu dao jaku kritiku čitavog hrvatsko

Ma kakvo gljivarenje i tunelarine, pogledajte čime ozbiljne države povećavaju natalitet

10.12.2017.

Svjetska iskustva pokazuju da ne postoji jedinstvena državna politika koja donosi demografski preokret, nego je riječ o skupu raznih mjera koje ovise o društvu u kojem se uvode i koje se moraju konzistentno i dugoročno održavati

Hrvatska upala u zamku srednje razvijenih zemalja

07.12.2017.

Zamka srednje razvijenih zemalja (engl. middle income trap) je pojam iz sfere ekonomike razvoja koji se odnosi na situaciju kada neka zemlja „zapne“ na određenoj razini dohotka nakon što iscrpi model rasta

Hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju uzletjelo 3,3 posto

29.11.2017.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je više nego u prethodnom kvartalu, ali manje od očekivanja analitičara

Izravnom pogodbom u tri godine prodan je 271 hektar državne zemlje

29.11.2017.

Samo u ovom mjesecu, do sada u studenom, čak je 28 obavijesti o prodaji izravnom pogodbom

Tag cloud

  1. 1698 članka imaju tag hrvatska
  2. 1729 članka imaju tag turizam
  3. 1476 članka imaju tag financije
  4. 1121 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 909 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 797 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 736 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 501 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 322 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 291 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija