Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Lip 2010

Hrvatski lideri u proizvodnji rajčica pod plastenikom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Maja Sajler Garmaz  

Hrvatski lideri u proizvodnji rajčica pod plastenikom

Neki seljaci uporno siju pšenicu jer s njom imaju najmanje posla. Kada se nakon žetve utvrdi da je pšenice previše, jer imamo još i prošlogodišnje zalihe, pa joj padne cijena, oni prosvjeduju žaleći se da ne mogu pokriti sve svoje troškove. Svi drugi su im krivi, samo oni ne. Taj scenarij gledamo iz godine u godinu. S druge, pak, strane, oni mudriji seljaci rade, grade, ulažu i u proizvodnju i u znanje te uspješno s novim proizvodima osvajaju tržišta.

Jedan od njih je i Stipo Filakov, proizvođač povrća iz Gajića, malog sela na sjeveru Baranje. On je prošloga tjedna pokrenuo proizvodnju u najvećem i najmodernijem plasteniku na ovom području, velikom čak 11.000 četvornih metara! Njegova obitelj proizvodnjom povrća u plastenicima počela se baviti 2002. godine i do otvorenja ovog novog plastenika imali su devet manjih ukupne površine pola hektara. »Nakon što nam je naš partner, tvrtka Agrofruktus iz koncerna Agrokor, ukazala povjerenje i ponudila nam ugovor o otkupu naših proizvoda u sljedećih deset godina, naš je zadatak bio omogućiti im kontinuiranu cjelogodišnju proizvodnju. Tako smo se odlučili krenuti u projekt gradnje modernoga plastenika, a njegova gradnja počela je prošloga ljeta«, kazao nam je Stipo Filakov.

Nije bilo lako krenuti u realizaciju ovoga projekta, jer im je za gradnju, uređenje i opremanje novoga plastenika trebalo oko 10 milijuna kuna. Obitelj Filakov podigla je kredit od sedam milijuna kuna, dok su ih bespovratnim sredstvima pomogli Ministarstvo poljoprivrede i to s 3,5 milijuna kuna i Osječko-baranjska županija s 450.000 kuna. I dok u starim plastenicima rastu rajčica, paprika i krastavci, ovaj novi rezerviran je isključivo za rajčicu, što će ovu baranjsku obitelj učiniti hrvatskim liderom u proizvodnji rajčice. Stipo tvrdi da su mu mnogi govorili da je lud što se upušta u tako veliki projekt, no to ga nije obeshrabrilo. Štoviše, uspio ga je realizirati i danas u njemu rade on, supruga Snježana i troje djece te još oko 20 zaposlenika.

U ovome čudu od plastenika, velikome kao dva nogometna igrališta, posađeno je 26.000 biljaka rajčice koja raste iz kamene vune. Ima podno grijanje, kao i grijanje u zoni rasta biljaka, što im omogućuje da rastu i razvijaju se i u zimskim uvjetima. Ilustracije radi, u plastenik je ugrađeno oko 20 kilometara cijevi za grijanje! Objekt je visok sedam i pol metara, a rajčice rastu u visinu od čak pet metara. Da bi se plodove bez previše muke moglo brati, između redova ugrađena su dizala koja podižu radnike do željene visine. Cijeli objekt kontrolira se računalima kako bi svaka biljka dobila jednaku količinu hrane i vode. Budući da su oprašivači jedan od preduvjeta proizvodnje rajčice, stanari plastenika su uvezeni nizozemski bumbari. Nakon branja, rajčica se može slobodno jesti jer nema pesticida - proždrljive nametnike oni tretiraju kukcima predatorima! Sortiranje ubrane rajčice odvija se putem najmodernijeg kalibratora koji prepoznaje veličinu i zrelost ploda.

Možda laicima sve zvuči kao znanstvena fantastika, no Filakov zaključuje kako je to proizvodnja prema zapadnim standardima te da je u njoj budućnost rentabilnog povrtlarstva. »Proizvodnju možemo voditi s bilo kojeg mjesta na svijetu, jer se s računalima u plasteniku možemo povezati putem interneta«, tvrdi Stipin sin Darko, no ističe da je u cijelom krugu proizvodnje ljudski faktor ipak najvažniji. Zbog toga je obitelj Filakov kao stalnu savjetnicu angažirala Nadu Pardžiković s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, jer su svjesni činjenice da je stalna edukacija od velike važnosti za proizvodnju.

Filakov: Zašto uvoziti kada sve to sami možemo proizvesti?
»Realizacija našega projekta dokaz je da se može uspješno poslovati i u malim sredinama. Da je više ovakvih proizvođača kao što smo mi, Hrvatska ne bi imala potrebe za uvozom. Zašto uvoziti kada sve to sami možemo proizvesti«, zaključuje Stipo Filakov. Mladen Pavić iz Ministarstva poljoprivrede, nakon obilaska novoga plastenika, ustvrdio je kako su takvi objekti, na žalost, još uvijek prava rijetkost za Hrvatsku, ali da je ovaj primjer upravo jezgra kojom će se pokušati promijeniti svijest hrvatskih seljaka. I dok bi oni koji siju pšenicu na samo jednom hektaru ostali gladni, obitelj Filakov s proizvodnjom na tolikoj površini osigurava egzistenciju za čak 20 obitelji.

Godišnji urod oko 500 tona
»U novom plasteniku, na površini od jednoga hektara, koristimo najsuvremenije tehnologije za proizvodnju rajčica. U njemu očekujemo godišnji urod od oko 500 tona ili 50 kilograma po kvadratu, što je na razini europskih zemalja. U starim plastenicima, na pola hektara, godišnje još proizvodimo 200 tona povrća - rajčice, paprike i krastavaca«, ističe naš domaćin te dodaje kako investiciju planiraju isplatiti za sedam godina. Berbu imaju skoro cijelu godinu. Naime, sadnja im počinje 5. siječnja, berbe počinju 1. travnja i rade svaka dva tjedna sve do 30. studenoga. Prosinac je rezerviran za čišćenje plastenika i u siječnju ide sve opet iz početka.


Komentari članka

Vezani članci

Sav češnjak sade ručno, a sve što uzgoje - prodaju do sredine listopada

19.02.2020.

Bilo bi nam veliko zadovoljstvo kada bismo svojim primjerom bar nekoga ohrabrili i potaknuli da se vrati zemlji i poljoprivredi jer, iako je teško, uz dovoljno volje i želje, rezultati ne izostaju, kaže 28-godišnji Ivan koji sa suprugom Romanom uspješno g

Novi trendovi u poljoprivredi: plasman putem društvenih mreža

18.02.2020.

Da bi opstali na tržištu - poljoprivrednici moraju mijenjati način rada. Neki su se uspjeli prilagoditi i rezultati nisu izostali.

5G ponudit će neviđene prilike za rast poduzeća

04.02.2020.

U 2020. svjedočiti ćemo učinku kupole pod kojom će industrijski igrači blisko surađivati zbog sve veće povezanosti pojedinačnih tehnologija, kao što su UI čipovi za rubno računarstvo, roboti i privatna mreža 5G, te se obvezati na konačno ostvarenje inovac

S pomoću ‘blockchaina‘ možete saznati apsolutno sve o baš svakom proizvodu

28.01.2020.

Umjesto da pod neonima muku mučimo sa sitnim slovima i uzaludno tražimo išta više od šturih podataka na deklaracijama, u tehnološki naprednom opskrbnom lancu u kojem bi potrošač znao što kupuje, s ekrana našeg pametnog uređaja doznali bismo sve što nas za

Koliko će Zakon o poljoprivrednom zemljištu donijeti pravde?

27.01.2020.

Novi, već peti Zakon o poljoprivrednom zemljištu za neke je najbolji. Za neke, pak, teško provediv. Općine, naime, imaju diskrecijsko pravo određivanja zemljišnog maksimuma.

Tag cloud

  1. 1968 članka imaju tag hrvatska
  2. 2004 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1273 članka imaju tag izvoz
  5. 861 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1017 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 858 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 873 članka imaju tag industrija
  14. 636 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 516 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 349 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 311 članka imaju tag osijek
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija