Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Lip 2010

Hrvatski lideri u proizvodnji rajčica pod plastenikom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Maja Sajler Garmaz  

Hrvatski lideri u proizvodnji rajčica pod plastenikom

Neki seljaci uporno siju pšenicu jer s njom imaju najmanje posla. Kada se nakon žetve utvrdi da je pšenice previše, jer imamo još i prošlogodišnje zalihe, pa joj padne cijena, oni prosvjeduju žaleći se da ne mogu pokriti sve svoje troškove. Svi drugi su im krivi, samo oni ne. Taj scenarij gledamo iz godine u godinu. S druge, pak, strane, oni mudriji seljaci rade, grade, ulažu i u proizvodnju i u znanje te uspješno s novim proizvodima osvajaju tržišta.

Jedan od njih je i Stipo Filakov, proizvođač povrća iz Gajića, malog sela na sjeveru Baranje. On je prošloga tjedna pokrenuo proizvodnju u najvećem i najmodernijem plasteniku na ovom području, velikom čak 11.000 četvornih metara! Njegova obitelj proizvodnjom povrća u plastenicima počela se baviti 2002. godine i do otvorenja ovog novog plastenika imali su devet manjih ukupne površine pola hektara. »Nakon što nam je naš partner, tvrtka Agrofruktus iz koncerna Agrokor, ukazala povjerenje i ponudila nam ugovor o otkupu naših proizvoda u sljedećih deset godina, naš je zadatak bio omogućiti im kontinuiranu cjelogodišnju proizvodnju. Tako smo se odlučili krenuti u projekt gradnje modernoga plastenika, a njegova gradnja počela je prošloga ljeta«, kazao nam je Stipo Filakov.

Nije bilo lako krenuti u realizaciju ovoga projekta, jer im je za gradnju, uređenje i opremanje novoga plastenika trebalo oko 10 milijuna kuna. Obitelj Filakov podigla je kredit od sedam milijuna kuna, dok su ih bespovratnim sredstvima pomogli Ministarstvo poljoprivrede i to s 3,5 milijuna kuna i Osječko-baranjska županija s 450.000 kuna. I dok u starim plastenicima rastu rajčica, paprika i krastavci, ovaj novi rezerviran je isključivo za rajčicu, što će ovu baranjsku obitelj učiniti hrvatskim liderom u proizvodnji rajčice. Stipo tvrdi da su mu mnogi govorili da je lud što se upušta u tako veliki projekt, no to ga nije obeshrabrilo. Štoviše, uspio ga je realizirati i danas u njemu rade on, supruga Snježana i troje djece te još oko 20 zaposlenika.

U ovome čudu od plastenika, velikome kao dva nogometna igrališta, posađeno je 26.000 biljaka rajčice koja raste iz kamene vune. Ima podno grijanje, kao i grijanje u zoni rasta biljaka, što im omogućuje da rastu i razvijaju se i u zimskim uvjetima. Ilustracije radi, u plastenik je ugrađeno oko 20 kilometara cijevi za grijanje! Objekt je visok sedam i pol metara, a rajčice rastu u visinu od čak pet metara. Da bi se plodove bez previše muke moglo brati, između redova ugrađena su dizala koja podižu radnike do željene visine. Cijeli objekt kontrolira se računalima kako bi svaka biljka dobila jednaku količinu hrane i vode. Budući da su oprašivači jedan od preduvjeta proizvodnje rajčice, stanari plastenika su uvezeni nizozemski bumbari. Nakon branja, rajčica se može slobodno jesti jer nema pesticida - proždrljive nametnike oni tretiraju kukcima predatorima! Sortiranje ubrane rajčice odvija se putem najmodernijeg kalibratora koji prepoznaje veličinu i zrelost ploda.

Možda laicima sve zvuči kao znanstvena fantastika, no Filakov zaključuje kako je to proizvodnja prema zapadnim standardima te da je u njoj budućnost rentabilnog povrtlarstva. »Proizvodnju možemo voditi s bilo kojeg mjesta na svijetu, jer se s računalima u plasteniku možemo povezati putem interneta«, tvrdi Stipin sin Darko, no ističe da je u cijelom krugu proizvodnje ljudski faktor ipak najvažniji. Zbog toga je obitelj Filakov kao stalnu savjetnicu angažirala Nadu Pardžiković s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, jer su svjesni činjenice da je stalna edukacija od velike važnosti za proizvodnju.

Filakov: Zašto uvoziti kada sve to sami možemo proizvesti?
»Realizacija našega projekta dokaz je da se može uspješno poslovati i u malim sredinama. Da je više ovakvih proizvođača kao što smo mi, Hrvatska ne bi imala potrebe za uvozom. Zašto uvoziti kada sve to sami možemo proizvesti«, zaključuje Stipo Filakov. Mladen Pavić iz Ministarstva poljoprivrede, nakon obilaska novoga plastenika, ustvrdio je kako su takvi objekti, na žalost, još uvijek prava rijetkost za Hrvatsku, ali da je ovaj primjer upravo jezgra kojom će se pokušati promijeniti svijest hrvatskih seljaka. I dok bi oni koji siju pšenicu na samo jednom hektaru ostali gladni, obitelj Filakov s proizvodnjom na tolikoj površini osigurava egzistenciju za čak 20 obitelji.

Godišnji urod oko 500 tona
»U novom plasteniku, na površini od jednoga hektara, koristimo najsuvremenije tehnologije za proizvodnju rajčica. U njemu očekujemo godišnji urod od oko 500 tona ili 50 kilograma po kvadratu, što je na razini europskih zemalja. U starim plastenicima, na pola hektara, godišnje još proizvodimo 200 tona povrća - rajčice, paprike i krastavaca«, ističe naš domaćin te dodaje kako investiciju planiraju isplatiti za sedam godina. Berbu imaju skoro cijelu godinu. Naime, sadnja im počinje 5. siječnja, berbe počinju 1. travnja i rade svaka dva tjedna sve do 30. studenoga. Prosinac je rezerviran za čišćenje plastenika i u siječnju ide sve opet iz početka.


Komentari članka

Vezani članci

Prinosi povrća manji, negdje samo trećina prijašnjih, pa neki ozbiljno razmišljaju i o smanjenju površina

30.09.2020.

Može se solidno zaraditi na povrću, ali valja i mnogo raditi, jer tu je najvažniji ručni rad. Ove godine pod kupusom su tri hektara, i to je više nego ranijih godina, a više je zasijano i luka i lubenica. Ova godina je zbog korone, ali i zbog vremena, jak

Raste u Nedelišću, kušaju je samo najhrabriji

29.09.2020.

Preložnjaci iz Nedelišća uzgajaju čili papričice. Među raznim sortama beru i one najljuće. Samo je liznete i osjećaj vam je kao da vam se pakao otvorio u ustima. Kušaju je samo najhrabriji, a ima privlačno ime - Carolina Reaper. Riječ je o najljućoj papri

Produžen rok za prijavu na natječaj za tip operacije 8.5.1

25.09.2020.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je druge izmjene Natječaja za provedbu Podmjere 8.5. Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava.

Proizvođači povrća u Hrvatskoj nisu iskoristili tržišne promjene zbog korona krize

24.09.2020.

Unatoč svim povoljnijim trendovima na tržištu zbog utjecaja korona krize, tek rijetki domaći proizvođači povrća ove će godine biti zadovoljni postignutim poslovnim rezultatima. Proizvodnja povrća je ove sezone bila ujednačena s jako malo ekstremnih vremen

Dolazi četvrta poljoprivredna revolucija - tko će od nje imati koristi?

21.09.2020.

Nova bi tehnologija mogla privući mlađe, tehnički vještije farmere, dok bi kod starijih koji nemaju vještine prikladne za novi stil proizvodnje, izazvale strah i opterećenje, tvrde u američkom Nacionalnom savezu poljoprivrednika.

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 881 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 765 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1062 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 372 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 330 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici