Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Ou 2016

Hrvatski paradoks - nedostatak radne snage i pored 300.000 nezaposlenih

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

Hrvatski paradoks - nedostatak radne snage i pored 300.000 nezaposlenih

Dodatni problem Hrvatske je što ima loš obrazovni sustav koji ne vodi brigu o zahtjevima tržišta.

Iako u Hrvatskoj službeno ima 300 tisuća nezaposlenih, domaće tvrtke sve teže pronalaze zaposlenike. Na okruglom stolu Hrvatske gospodarske komore “Kako hrvatskom gospodarstvu osigurati potrebne radnike, u ponedjeljak u Zagrebu, zaključeno je da se radi o širem Europskom problemu depopulacije i starenja stanovništva.

Neaktivno stanovništvo

Dodatni problem Hrvatske je što ima loš obrazovni sustav koji ne vodi brigu o zahtjevima tržišta, a također tu je i problem slabe mobilnosti radne snage te nedostatak cjeloživotnog obrazovanja zbog kojeg su mnogi srednjovječni građani na burzi često nezaposlivi. Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK ističe da je veliki problem što ima malo radno aktivnog stanovništva te da osim 300 tisuića registriranih nezaposlenih u našoj zemlji postoji još barem toliko radno sposobnih ljudi koji su neaktivni.

“Europa će u narednih 20 godina trebati uvesti 30 milijuna radnika. Samim tim i aktualna izbjeglička kriza dobiva neke druge konotacije. Samo Njemačka treba uvesti 500 tisuća radnika godišnje u narednih 35 godina, i to ne za rast nego za puko održavanje sadašnjeg stupnja razvoja. Nedostatak radne snage u zapadnoj Europi je trend od drugog svjetskog rata, a zadnjih godina je ta praksa sve češća i u središnjoj Europi. Konkretno, Češka potrebuje 150 tisuća radnika, Poljska 72 tisuće, a baltičke zemlje po desetak tisuća”, kaže Vidović.

Prema podacima HGK, u Hrvatskoj je službeno podneseno zahtjeva za oko 5000 radnih dozvola za strance. Prošla Vlada je bila teške ruke za izdavanje takvih dozvola te ih je u 2015. izdano tek nešto više od 200. Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava, najavila je da će se preispitati sustav dodjeljivanja kvota za uvoz strane radne snage, no da se radi o osjetljivom procesu s kojim treba biti pažljiv. Ministrica je svijesna da je trend mmigracije visokoobrazovane radne snage iz Hrvatske neibježan, ali isto tako da je nužno omogućiti sektorima poput brodogradnje, turizma i građevinarstva da normalno funkcioniraju.

I dok Europske zemlje vjerojatno najviše računaju na potencijal arapskih radnika, Hrvatska ima sreću, kako navodi sam Vidović, da u okruženju ima zemlje s istim ili sličnim jezikom i kulturnim obrascem od kuda je i do sada tradicionalno crpila radnu snagu - prije svega Bosna i Hercegovina, ali i druge zemlje u susjedstvu. Statistike pokazuju da je najviše zahtjeva za uvoz radne snage, oko 3400 njih, vezano uz brodogradnju, a slijedi građevina s 1400. Darko Pappo, član Uprave DIV-a i Brodosplita, navodi da su oni čak pokrenuli učilište koje bi im produciralo potrebne kadrove, no da ni to ne može zadovoljiti njihove potrebe za stručnom radnom snagom.

Kolektivni ugovor

Isti problem imaju i građevinske tvrtke poput Tehnike i Radnika Križevci. Zlatko Sirovec, pomoćnik direktora Tehnike, ističe da je najveći problem s radnicima u špici sezone, između travnja i lipnja, a kada se zavrašavaju mnogi turistički objekti. Mirko Habijanec, direktor Radnika, mišljenja je da se nedostatak radne snage mora nadopuniti i iz inozemstva, no da bi iz toga trebale biti isključene tvrtke koje ne poštuju kolektivni ugovor. Na tom tragu su i sindikati koji ne odbacju apriori uvoz deficitarne radne snage, no boje se da će to biti uglavnom korišteno za spuštanje cijene rada.


Komentari članka

Vezani članci

Manje oranica i goveda, a više svinja, ovaca i peradi

03.12.2020.

Nešto više od petine ukupnih površina oranica i vrtova odnosi se na industrijske usjeve, koji u odnosu prema 2016. godini bilježe i porast površina za 1,7 posto. Pod industrijskim usjevima ove je godine bilo 177 tisuća hektara, čime u ukupnim površinama i

Teška godina za turizam

03.12.2020.

O tome koliki ćemo oporavak i rast gospodarstva imati u idućoj godini uvelike će ovisiti kakva će nam biti turistička sezona. Hotelijeri smatraju da će i iduća godina biti teška, ali da bi mogla biti bolja nego ova s obzirom na stečena iskustva u pandemij

Manje se trošilo na ‘Crni petak‘, pad je velik

01.12.2020.

I ove su godine građani iskoristili popuste i promotivne akcije, posebno online. No, s obzirom na gospodarske posljedice pandemije, smanjena sklonost potrošnji je bila očekivana

Električna oprema digla industriju, a trgovinu pošta

01.12.2020.

Industrijska proizvodnja u listopadu ove godine je porasla 2,8 posto dok je maloprodaja pala 2,5 posto, najmanje od početka pandemije

Goran Litvan: Korona zasad odnijela 66.000 radnih mjesta

30.11.2020.

Broj zaposlenih od veljače do listopada povećan je za oko 18.000. To je dokaz politici za tezu eppur si muove. A prava je istina da korona nije donijela 18.000 radnih mjesta, nego ih je odnijela više od 66 tisuća. Prošle je godine u tom razdoblju povećan

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 808 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1073 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag opg
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici