Hrvatski radnik ne odradi 45 dana, a za njih dobije plaću

Hrvatski radnik godišnje ne odradi čak 45 radnih dana koje mu plati poslodavac ili država. Naime, poslodavci radnicima godišnje u prosjeku plate 275 sati ili gotovo 35 radnih dana koje u stvari ne odrade. Riječ je o neizvršenim, a plaćenim satima rada koje prati službena statistika, a koji uključuju godišnji odmor, bolovanja, zakonom utvrđene blagdane ili, primjerice, stručno obrazovanje. Uz to, godišnji fond radnih sati prosječno se “skrati” za još 84 sata ili više od deset radnih dana koje najčešće plaća država.

Korejci najradišniji
I tu je riječ o neodrađenim, a plaćenim satima rada, međutim ne plaća ih poslodavac. Taj trošak “nerada” najčešće pokriva država budući da je riječ o bolovanjima dužim od 42 dana i, primjerice, porodnim dopustima. Službeni statistički fond broja sati po zaposlenom koji je u 2007. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio 2081 sat tako se u konačnici svede na 1688 efektivnih sati rada.

Hrvati godišnje efektivno odrade čak 628 sati manje od Korejaca koji su najradišnija nacija na svijetu. Prema analizi OECD-a, Hrvatska bi se svrstala tek na 18. mjesto prema odrađenim godišnjim satima, međutim iza nas su, primjerice, ostali Nijemci koji prednjače po broju dana godišnjih odmora pa godišnje efektivno odrade 1433 sata. Fond sati od 2000 godišnje premašili su i Grci s prosječnom satnicom od čak 2122 sata.

Skupa radna snaga
Premda u usporedbi s ostalim zemljama u svijetu Hrvatska po odrađenoj satnici i ne stoji sasvim loše, veliki je problem niska produktivnost hrvatskih radnika. Neproduktivnost Hrvata, na koju se poslodavci žale godinama, potvrdila je i posljednja studija Svjetske banke. Prema toj studiji, jedino su u Hrvatskoj, u odnosu na zemlje u okruženju, plaće znatno više u odnosu na produktivnost, što je glavni uzrok skupe radne snage koja odbija investitore.

Samo u usporedbi sa susjednom Slovenijom radnici u Hrvatskoj daleko su manje produktivni. Slovenski radnici očekivano imaju više plaće, 30 posto veće od hrvatskog prosjeka, međutim produktivnost im je veća čak 45 posto u odnosu na Hrvate, od kojih su produktivniji, primjerice, i Mađari i Slovaci.

Agenti za nekretnine
Prema podacima DZS-a, efektivno godišnje najviše odrade zaposleni u Zagrebačkoj županiji koji su sa 1720 odrađenih sati godišnje premašili prosječnu hrvatsku satnicu za 32 sata ili četiri radna dana. Najmanje pak odrade zaposleni u Virovitičko-podravskoj županiji koji su 2007. godine “skupili” svega 1652 radna sata. Kada je pak riječ o djelatnostima, najveći radoholičari su u djelatnosti poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama. Sa 1761 efektivnim radnim satom godišnje oni su odradili čak 126 sati ili 16 radnih dana više od zaposlenih u obrazovanju koji su ispali “najljeniji” s najmanjom odrađenom godišnjom satnicom od 1635 sati.