Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Velj 2023

Hrvatski san: Ayman je pješačio od Egipta do Europe, a danas se čeka red za šišanje u njegovu salonu

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Ksenija Puškarić  

Hrvatski san: Ayman je pješačio od Egipta do Europe, a danas se čeka red za šišanje u njegovu salonu

Podne je na Kninskom trgu u naselju Vrbiku u Zagrebu. Kvart je to koji se smjestio između Vukovarske i Ljubljanske avenije i premda ne možemo baš reći da je to uži centar grada, centar Vrbika neobično je užurban i vibrantan. Iako je veljača, dan nije hladan pa su umirovljenici izveli unuke u park, mame šeću s djecom u kolicima, kavica se umjesto u kafićima ispija na suncu, a pred lokalnim muškim frizerskim salonom i brijačnicom neobičan prizor: mladi momak nakon frizure puši nargilu. Nitko se ne obazire, susjedi su se navikli na taj prizor – kava i nargila, uz šišanje i brijanje, dio su uobičajene ponude u frizerskom salonu i brijačnici Ayman & the Barbers. Možda je u Hrvatskoj neuobičajeno da se uz šišanje puši nargila, ali u zemlji iz koje dolazi vlasnik salona Ayman Youssif to je sasvim normalna stvar.

Ayman je imigrant. Došao je u Hrvatsku prije šest godina i čini se da će ovdje i ostati. Teško ga je zamisliti kao nekoga tko je pješice krenuo iz Egipta da bi došao u Europu i započeo neki nov život. Dečke kojima je to životni put viđamo po kolodvorima, u autobusima... Vidimo da su umorni, da im odjeća nije prikladna za zimske uvjete, pogled im bježi kao da ne žele da ih pitate tko su, odakle dolaze i kamo idu, a​ nerijetko izgledaju kao da danima nisu jeli. To je bila i Aymanova priča, ali više nije. Niti je gladan niti skriva pogled, a nema ni zašto jer je Ayman u Hrvatskoj uspješan poduzetnik.

Mlad je, ima 32 godine, u Hrvatsku je došao iz Egipta. Živi u Zagrebu sa suprugom i dvoje djece i premda još ne govori savršeno hrvatski jezik, na dobrom je putu. Ne samo da ima savršenu frizuru i stiliziranu bradu, što se i očekuje od vlasnika fensi brijačnice na Vrbiku, već izgledom ne odudara od bilo kojeg vršnjaka u Zagrebu koji drži do sebe. Sportski je tip, a da voli sport, vidi se i po onome što upada u oči kad se ulazi u njegov salon – zid s uokvirenim dresovima nogometaša. Pa je tako na zidu uokviren dres s autogramom Joška Gvardiola, Danija Olma, Brune Ivanušeca, Roka Jurišića, a dojma smo kako će se taj zid popunjavati i dalje. Dovoljan je samo jedan pogled na profil salona na Instagramu da se uvjerimo kako je Ayman jako popularan među nogometašima, ali i drugim sportašima kojima je, čini se, najdraži frizer u gradu.

Hrvatska iz druge
Ayman & the Barbers, kako se službeno zove salon na Vrbiku, nije prvi Aymanov lokal. Prvi je otvorio prije, početkom 2019., kad je dobio papire. Nazvao ga je ‘Samo tu‘ jer je zamislio da se frizure kakve on osmišljava mogu raditi samo na tome mjestu u gradu. ‘Samo tu‘ nalazi se samo nekoliko metara dalje od salona u kojem je sada. Taj je manji, mrvicu neugledniji, a sadašnji je veći, moderniji, impresivniji i priča nam priču kako je Ayman stasao kao poduzetnik i poslodavac u Hrvatskoj.

– A nije bilo lako – kaže Ayman koji je, kad smo dogovarali priču, imao samo jedan uvjet: nije htio razgovarati o godini provedenoj u azilu u Hrvatskoj. Ni pod razno. Nismo ni inzistirali na tome.

Aymanov je rodni grad Al-Minya, industrijski grad na zapadnoj obali Nila, 245 km južno od Kaira. I ondje je radio kao frizer. Ondje se oženio, dobio djecu, no odlučio je potražiti sreću negdje drugdje. Supruga ga je poduprla bez previše pitanja. Nije spreman previše govoriti ni o putu u Europu, kao ni o razlozima. Htio je, kaže, samo mir i drukčiji život za sebe i svoju obitelj. Drukčiji od onoga koji je imao u mjestu u kojem i danas žive njegovi roditelji, brat i sestra. A otkako je otišao, nije se vraćao.

– Možda jednoga dana – kaže nam spuštajući pogled.

Egipat je napustio 2016. godine. Krenuo je prema zapadnoj Europi, putovao je rutom kao i izbjeglice iz Sirije. Samo se dio puta vozio, ostatak je prohodao. Prva mu je ‘postaja‘ bila Mađarska, u njoj je odlučio ostati i zatražiti azil. Zadržali su ga ondje godinu dana, čak je radio kao frizer, no nisu mu odobrili boravak i deportirali su ga onamo odakle je, kao, i došao. U Hrvatsku. Nije planirao ostati ovdje, ali tako se, kaže, dogodilo. Godinu 2017. ne spominjemo zbog azila, a već 2018. Ayman dobiva papire i počinje raditi.

– Najprije sam radio u frizerskom salonu u blizini Kvaternikova trga, učio sam jezik i snalaziti se u Hrvatskoj. Vrlo sam brzo shvatio da je ovo prilično dobro mjesto za život, da mi se ovdje sviđaju ljudi, da će i mojoj obitelji ovdje biti dobro i da je tu mir. To je bilo jedino što sam tražio – kaže Ayman.

Početak, kao i svaki, nije bio lagan. No činjenica da je na svojevrsnome stranom terenu, da nije imao pojma o funkcioniranju hrvatske administracije, kao da mu je na neki čudan način pomogla. Dok je radio za ‘gazdu‘ u frizerskome na Kvatriću, počeo se baviti mišlju kako bi bilo dobro da otvori svoj frizerski salon, da pokrene svoj obrt, pa se počeo raspitivati što mu je činiti. Pomogli su mu prijatelji iz Zagreba, ali i stranci koje je tada poznavao. No ipak je bilo administrativnih zapreka.

– Nisam ni sâm bio svjestan što me čeka i koliko će sve to povezano s otvaranjem mog biznisa biti teško i zahtjevno, koliko će trebati papirologije i potpisa, ali bio sam odlučan – prisjeća se Ayman.

Sve je trajalo nekoliko mjeseci, a, naglašava, lakše mu je kao strancu u Zagrebu bilo unajmiti poslovni prostor nego unajmiti stan kad mu se 2018. pridružila cijela obitelj: supruga Sarah, kći Marina i sin Karas.

– Ispada da je vlasnik poslovnog prostora više vjerovao u moj poduzetnički duh i ideju nego što nam je potencijalna stanodavka vjerovala kad smo trebali unajmiti stan. Jedva smo je uvjerili, i to tek kad smo najam platili za šest mjeseci unaprijed – kaže nam Ayman.

Cijelu priču o njegovoj poslovnoj avanturi u Hrvatskoj pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju tjednika Lider.


Komentari članka

Vezani članci

Poduzetnica Marina Fruk (24) iz Vrbanje razvojem naprednih rješenja mijenja poljoprivredu

10.09.2026.

Uspješna poduzetnička priča koja spaja inovativnost, upornost i prepoznavanje prilika te inspirira nove generacije mladih ljudi da se odvaže na poduzetnički put i slijede svoje snove stiže iz Cvelferije, istočnog dijela županjske Posavine

Od obiteljske tradicije do velike tvrtke: Kako izgraditi sustav gdje vlasnici ne moraju paziti na svaki detalj

10.09.2026.

Kada je 2010. godine zajedno sa suprugom pokrenula Auro Domus, Anđelka Dessardo još je završavala studij menadžmenta. Imala je teorijsko znanje, ambiciju i želju da se okuša u poslovanju, no ono što je uslijedilo nije se moglo naučiti na fakultetu.

Krešimir Paić: Kako je hrvatska pamet osvojila Zapad?

09.09.2026.

Kada su 1998. Krešimir Paić i njegov poslovni partner pokrenuli Eccos, imali su tri zaposlenika, dvije prostorije i poslove ugradnje alarma po obiteljskim kućama. Danas je riječ o visokotehnološkoj kompaniji sa više od 170 zaposlenih, oko 2000 realizirani

KoštaMe – platforma koja daje odgovor na vječno pitanje: “Koliko će me to koštati?”

07.09.2026.

Cijene koje vidimo često su tek početak priče. Konačan račun mogu značajno promijeniti stvari koje u startu nismo uzeli u obzir – od dodatnih radova i materijala do davanja, pregleda i drugih troškova. Upravo je taj jaz između “koliko nešto košta” i “koli

Poduzetništvo iz nužde, ali i prilike: Kako žene u Vukovaru grade svoj posao

05.09.2026.

Kako pokrenuti posao, kako ga razvijati, ali i kako uskladiti sve ono što život stavlja pred jednu ženu? O tome se danas govorilo u Vukovaru, gdje je konferencija WIA Connect okupila poduzetnice, predstavnice poslovnog i javnog sektora te stručnjakinje. R

Tag cloud

  1. 2907 članka imaju tag turizam
  2. 2738 članka imaju tag hrvatska
  3. 1530 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1837 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1325 članka imaju tag trgovina
  11. 1367 članka imaju tag industrija
  12. 1269 članka imaju tag investicije
  13. 1087 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 714 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 796 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 412 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk