Hrvatskoj 38. mjesto na svjetskoj ljestvici inovativnosti

Europska poslovna škola objavila je prvi puta izvješće "Inovacije za razvoj 2009-2010" u kojem se pomoću indeksa inovacijskog kapaciteta uspoređuje 131 zemlja svijeta, a na kojem se Hrvatska nalazi na 38. mjestu, izvijestilo je danas Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK).

Temelj indeksa je pet stupova inovacijskog kapaciteta: institucionalno okruženje, ljudski kapital, dodatno obrazovanje i trening i socijalna uključenost, regulatorni i pravni okvir, istraživanje i razvoj te korištenje ICT-a. Indeks predstavlja alat za kreiranje dijaloga o različitim dimenzijama inovativnosti, a metodologija omogućava izradu preporuka mjera politika za svaku pojedinu zemlju temeljem stupnja razvoja zemlje i prirode njenog političkog ustrojstva, ističu iz NVK.

Po nalazima izvješća, Švedska je najinovativnije gospodarstvo na svijetu, Finska je na drugom mjestu, a slijede SAD, Švicarska, Nizozemska i Singapur. Hrvatska se prema indeksu inovacijskog kapaciteta nalazi na 38. mjestu od ukupno 131 zemlje. Nešto bolje od Hrvatske su primjerice Slovenija i Češka na 31., odnosno 32. mjestu, dok su iza Hrvatske Slovačka, Poljska i Mađarska (39., 40. i 41. mjesto). Iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost kao pokazatelje u kojima su vidljive jakosti inovacijskog kapaciteta Hrvatske ističu broj pretplatnika mobilnih telefona, škole koje imaju pristup Internetu, broj članaka u znanstvenim i tehničkim publikacijama, te broj pretplatnika Interneta. Istovremeno rezultati Izvješća ukazuju na slabija područja na koja se treba usmjeriti kako bi se poboljšali uvjeti koji određuju inovacijski kapacitet Hrvatske, a to su zaštita investitora, opskrba i distribucija električne energije, efikasnost financijskog sektora te razina duga.

"Uspješnost zemlje danas se ne mjeri samo geografskom pozicijom ili bogatstvom prirodnih resursa, jer postoje zemlje koje su uspjele proširiti mogućnosti za povećanje životnog standarda svojih građana kroz međunarodnu trgovinu, strane investicije i usvajanje novih tehnologija", izjavio je Augusto Lopez-Claros, bivši glavni ekonomist i direktor Programa globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma i počasni profesor Europske poslovne škole te urednik izvješća "Inovacije za razvoj 2009-2010" (The Innovation for Development Report 2009-2010). Predsjednik Europske poslovne škole Christopher Jahns ističe da izviješće daje podlogu za raspravu o ključnim pitanjima kao što su kako zemlja može jačati svoj inovativni potencijal, što omogućava razvoj povoljne inovacijske klime, kako razviti, podržavati i jačati inovativnost, da li je inovativnost rezultat višeg stupnja obrazovanja i stečenih novih vještina, ulaganja u ljudski kapital, ili više pažnje treba posvetiti stvaranju transparentnog regulatornog okruženja u kojemu vlada ima ulogu kreiranja stimulirajućeg regulatornog okruženja za inovacije nasuprot birokratizaciji. Indeks inovacijskog kapaciteta omogućuje poduzetnicima i donositeljima mjera politika pregled širokog spektra specifičnih čimbenika zemalja koji određuju inovativni kapacitet, te implementaciju i formulaciju mjera politika za stvaranje okruženja koje pogoduje razvoju inovacija, naglašava Jahns.