Hrvatskoj milijarda € više iz EU kase nego što će u nju uplatiti

Ako prođe sadašnji prijedlog proračuna Europske komisije za razdoblje od 2014. do 2020. godine Hrvatska će u tom periodu na raspolaganju imati 11,7 milijardi eura, odnosno oko dvije milijarde, manje nego što su joj davale srpanjske projekcije.

U istom će razdoblju Hrvatska određena sredstva i uplaćivati u europski proračun i kako sada stvari stoje prihodi koje mora osigurati za zajedničku blagajnu nisu smanjeni u odnosu na srpanjske projekcije. Dakle, Hrvatska je kad je u pitanju podjela novca iz zajedničkog proračuna, imala nesreću da postane članica kad se EU okrenula štednji, ali kad je u pitanju doprinos tom proračunu njezine se obveze nisu jednako tako smanjile. Iz Ministarstva financija napominju da Višegodišnji financijski okvir 2014.-2020., nije u potpunosti definiran u dijelu prihoda, pa se još ne zna ni kakav će biti sustav vlastitih sredstava EU u tom razdoblju. – Tek kad bude usvojena konačna verzija pristupit će se izradi projekcija uplata. Prema procjenama Ministarstva financija Hrvatska će u razdoblju od 2014. do 2020. u euoropski proračun odvajati jedan posto BDP-a, poručuju iz tog Ministarstva. Ako u sljedećim godinama ne bude »kineskih »stopa rasta BDP-a to bi značilo uplate u prosjeku od oko četiri do četiri i pol milijarde kuna godišnje, odnosno oko 28 milijardi kuna u sedam godina. Taj bi iznos trebao biti pokriven onim što će Hrvatska sigurno dobiti kroz poljoprivrednu i ruralnu politiku i za šengensku granicu. Politika je Europske komisije da nove članice nikada ne budu u minusu, pa im u slučaju da ne povuku dovoljno novca osigura kompenzacijske mjere, odnosno uplati dodatni novac. Za pretpostaviti je da Vladi nije u interesu da Hrvatska, unatoč milijardama eura koje će joj biti na raspolaganju, bude samo na »pozitivnoj« nuli. Koliko će Hrvatska biti u plusu ovisit će o tome koliko će biti spremna za povlačenje novca iz strukturnih fondova gdje joj je na raspolaganju osam milijardi eura. Ako je suditi prema dosadašnjem uspjehu, jer Hrvatska je već na raspolaganju imala fondove IPA i SAPARD, ulazak u Europsku uniju Hrvatskoj bi ipak mogao donijeti financijsku korist. Tako je Hrvatskoj u SAPARD-u na raspolaganju bilo 25 milijuna eura, odnosno oko 185 milijuna kuna, od čega je iskoristila polovicu sredstva. U IPA programu Hrvatska je do kraja godine postotak ugovorenih sredstva podigla na 61 posto onoga što joj je bilo na raspolaganju.

To znači da je uspjela ugovoriti oko 409 milijuna eura, ali moguće je da se taj iznos poveća ili da iz nekog razloga mora vratiti dio sredstva. Ako bi se zadržala na tih 61 posto i kad su u pitanju sredstva iz strukturnih fondova Hrvatska bi u sedam godina, uz sredstva koja joj sigurno pripadaju, mogla povući skoro pet milijardi eura.