Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Ruj 2017

HUP ICT i telekomi o novom porezu: Mobilne usluge i internet u 21. stoljeću nisu luksuz

Izvor: www.tportal.hr · Autor: N.S./Hina  

HUP ICT i telekomi o novom porezu: Mobilne usluge i internet u 21. stoljeću nisu luksuz

Udruga HUP ICT i tri najveća telekoma u Hrvatskoj neugodno su iznenađeni izjavama ministra zdravstva oko mogućeg uvođenja poreza na luksuz, u što je uvrstio i telefone/mobitele, te poručuju da mobiteli, mobilne usluge i internet u 21. stoljeću nisu luksuz.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić zadnjih je dana kroz medije izjavljivao da bi se dugovi u zdravstvu od tri milijarde kuna mogli pokriti dodatnim porezima na luksuz, pri čemu je spomenuo četiri grupe luksuza - alkohol, cigarete, kocku i telefone/mobitele.

To je u ICT sektoru, s naglaskom na telekomunikacije, izazvalo dosta burne reakcije i nevjericu i na upit Hine iz tri najveća telekoma u Hrvatskoj te udruge Informacijsko komunikacijske djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP ICT) u komentarima ističu da su takvim najavama neugodno iznenađeni, ocjenjujući to i ‘nerazumnim’, ’nesmotrenim’ te ’pogubnim za investicije u tom sektoru, za razvoj komunikacija, ali i za hrvatsko gospodarstvo’.

Komentirajući najave ministra Kujundžića o uvođenju tzv. poreza na luksuz, iz udruge HUP ICT ističu da je to u suprotnosti s najavama hrvatske Vlade, kojima se nastoji rasteretiti hrvatsko gospodarstvo.

‘Poduzetnici su već sada previše opterećeni fiskalnim i parafiskalnim nametima, a svako dodatno oporezivanje vrlo teško podnose, i to znatno utječe na poslovanje. Nametanje i najava novih poreza i za ICT sektor u kombinaciji s visokim cijenama radiofrekvencijskog spektra, koje su među najvišima u EU, znatno opterećuje i investicijski potencijal te otežava razvoj mobilnih mreža nove generacije’, ističu iz udruge.

Poručuju i da bi ‘takav porez znatno poskupio cijenu usluga te utjecao na konkurentnost hrvatskih tvrtki’.

Naglašavaju i da uporaba interneta i mobilnih usluga nije luksuz već da su to temeljni komunikacijski alati 21. stoljeća, ocjenjujući i da argumenti koji se koriste za njihovo oporezivanje pokazuju ‘veliko nerazumijevanje donositelja političkih odluka o utjecaju istih na poslovanje cjelokupnog gospodarstva’.

Telekomi: Nejasno je o kakvom se porezu radi, ali mobiteli i internet nisu luksuz u 21. stoljeću

Napominjući kako iz ministrovih izjava nije jasno o kakvom se točno porezu radi i na koga se odnosi, iz Hrvatskog Telekoma (HT) naglašavaju da je u današnje vrijeme, kada građani žele biti povezani uvijek i svugdje, imati najveće brzine interneta i koristiti napredne usluge, nerazumno uspoređivati telefoniju sa štetnim stvarima poput cigareta, alkohola ili kocke.

‘U 21. stoljeću mobilni telefon ne možemo smatrati luksuzom. Oni su neophodni za povezivanje s prijateljima i obitelji, za poslovanje, i da živimo naše živote sigurno i sretno. U Hrvatskoj telekomunikacijska industrija već znatno više doprinosi u porezima u odnosu na druga europska tržišta, pa primjerice davanja za pravo puta iznose više od 10 posto vrijednosti telekom tržišta, a plaćamo i najskuplji radio frekvencijski spektar u Europi’, poručuju iz HT-a.

Ističu da HT značajno ulaže u poboljšanje dostupnosti i kvalitete mobilnih usluga te u tehnologije koja je spremna zadovoljiti ogroman rast potražnje za širokopojasnim internetom.

‘Ta će ulaganja pomoći rastu hrvatskog gospodarstva, podržati više novih poduzeća i na kraju pomoći i vladi da prikupi više u porezima, a svako novo opterećenje zaustavit će planirane investicije i usporiti dolazak najnaprednijih usluga do krajnjih korisnika, a time i razvoj digitalne Hrvatske’, upozoravaju iz HT-a.

Slično poručuju i iz telekoma Vipnet, kazavši da nisu primili nikakvu službenu obavijest o dodatnim nametima u segmentu mobilne telefonije, ali drže da bi nametanje novih poreza u kombinaciji s visokim cijenama radiofrekvencijskog spektra, koje su među najvišima u EU, značajno opteretilo investicijski potencijal i otežalo razvoj mobilnih mreža nove generacije.

‘Skrećemo pažnju da je Vipnet u snažnom investicijskom ciklusu razvoja mobilne i fiksnih mreža, posebno ultra-brzog interneta. S tim u vezi, budući razvoj 5G mreža, koji promovira RH i EU u svojim planovima razvoja digitalnog društva, bit će još i značajno zahtjevniji i skuplji s obzirom na eksponencijalan rast potrebe za podatkovnim prometom’, kažu iz Vipneta.

Smatraju i da inicijative poput ove ministra zdravstva ‘sigurno neće pozitivno utjecati na daljnje investicije te poboljšanje statistika vezanih za razvoj broadbanda prema kojima je RH pri dnu EU ljestvice’.

U telekomu Tele2 Hrvatska su, kako kažu, najavom uvođenja poreza na luksuz, koji bi navodno uključivao mobitele, ‘nemalo iznenađeni’ te ocjenjuju da bi tako nešto dodatno narušilo poziciju Hrvatske u telekom sektoru u EU.

‘U vrijeme kada Europska komisija pred svoje članice postavlja visoke standarde u smislu ulaganja u infrastrukturu kako bi osigurala dostupnost mreža velikih brzina svim svojim građanima, u čemu je RH na začelju, smatramo da se ovdje radi o nesmotrenoj izjavi koja, nadamo se, neće dovesti do nikakvih promjena koje bi mogle negativno utjecati na našu industriju’, kažu iz Tele2.

Podsjećaju i da su, kako kažu, posljedice trostrukog povećanja naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz 2014. vidljive još i danas u nedostatku relevantnih investicija u infrastrukturu zbog povećanog opterećenja operatora i uz povećane troškove koje u konačnici snose građani.

‘Smatramo da je potrebno smanjiti, a ne povećavati opterećenja mobilnih operatora, te stvoriti poticajan okvir za ulaganje kako bi se ostvarila potrebna investicija u mreže velikih brzina koje su nužne za ostvarivanje ciljeva Digitalne Agende EU’, poručuju iz Tele2.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Za 2 mjeseca kreće obvezno slanje e-računa, evo što donosi novi zakon o fiskalizaciji

06.11.2025.

Od 1. rujna na snagu je stupio Zakon o fiskalizaciji, čime je krenulo prijelazno razdoblje za veliku reformu - od početka 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati e-račune. Što to konkretno znači za poduzetnike i računovođe? Hoće li nova prav

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Hrvatski javni dug pao na 57,5% BDP-a, ispod prosjeka Europske unije

24.10.2025.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.

Više od polovice poduzetnika razmatra preseljenje u inozemstvo. Ovo je najpopularnija destinacija

21.10.2025.

Prema novom istraživanju HSBC-a, jedne od najvećih bankarskih i financijskih institucija na svijetu, bogati poduzetnici žele se preseliti, ali ne nužno iz razloga kojeg biste očekivali.

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor