Hvalimo se električnim autima, a kod kuće ih ne želimo

Hrvatska se na nedavno zatvorenom Frankfurt Motor Showu – najzanimljivijoj godišnjoj izložbi novih automobila – prvi put predstavila s dva modela. I to oba električna! Sportskom modelu Rimac Concept One i gradskom vozilu DokIng XD zajednički je utikač za struju. A zajedničko im je i to što matična država za njih malo mari. Hrvatska je, naime, među rijetkim državama koje ne nude baš nikakve subvencije ni porezne olakšice, pa je tim modelima bitna prepreka na putu prema kupcima prvenstveno visoka cijena.

Na drugom je mjestu nedostatak punionica u kojima bi električni automobili mogli napuniti baterije. U zadnje vrijeme punionice se sramežljivo otvaraju i po Hrvatskoj, no još ih uvijek ima premalo da bi se moglo govoriti o konkretnoj infrastrukturi. Također, da biste u vlastitom aranžmanu, kod kuće, punili električni automobil, morate živjeti u kući s garažom, jer punjenje preko prozora stana, preko produžnog kabela, ne dolazi u obzir. Kao opcija ostaje i punjenje u autosalonu, no to također generalno ne rješava problem. Stoga ne čudi da su zastupnici automobila podijeljeni oko toga treba li u ovim uvjetima Hrvatskoj uopće ponuditi električne modele, jer njihovo uvođenje na tržište košta, a povrata ulaganja – nema.

Opel tako za sada neće dovesti svoju Amperu, koja u Europi stoji 42.900 eura, niti će nam Nissan ponuditi kompaktni Leaf, s cijenom od oko 30.000 eura. Jednakog je mišljenja i Peugeot, sa svojim članom električnog gradskog trolista (Citroen C-Zero, Peugeot Ion, Mitsubishi i-Miev), dok su se Citroen i Mitsubishi upustili u tu avanturu. Mitsubishi i-Miev stoji oko 50.000 eura, odnosno 35.000 eura za dostavnu verziju. Citroenove cijene bit će poznate u prosincu, kad se i službeno počinje prodavati.

Ukupno gledajući, nije riječ o velikom broju registriranih vozila, pa se vladajući ne mogu ni pravdati nedostatkom novca. Naime, u čitavoj Europi – čije zemlje imaju dobro postavljen sustav poticaja i olakšica – u prvoj su polovici ove godine prodana samo 5222 električna vozila, navodi Jato Dynamics. U Hrvatskoj se registrirani električni automobili mogu pobrojiti na prste jedne ruke. S olakšicama bi ih bilo malo više, ali ipak ne toliko da bi se država morala bojati bankrota.

Po broju registriranih ''strujića'' vodi Njemačka, gdje je registrirano 1020 vozila, bez obzira na subvenciju od samo 380 eura. Nižu ima samo Češka – 271 euro – sa 43 registrirana električna automobila. Europski se prosjek kreće oko 5000 eura. S druge strane, bez obzira na olakšice veće od 20.000 eura, u Danskoj su registrirana samo 283 elektromobila. Norveških 17.524 eura olakšica pomoglo je registraciji 850 strujića. Italija je s olakšicom od 1200 eura "udomila" samo 103, dok su u Španjolskoj (sa 6500 eura olakšica) registrirana 122.

Šarolikost subvencija i poreznih olakšica, u usporedbi s jednako slabom prodajom električnih vozila, govore da ni samo državni poticaji ne mogu prosječnog vozača okrenuti prema automobilu na struju. No, u ovom trenutku olakšice na kupnju elektromobila stvar su ugleda, volje za napretkom i mišljenja smo da Hrvatska taj korak treba napraviti. A da bi to povuklo i veći broj registriranih električnih vozila, valja pričekati da napredak tehnologije snizi cijenu baterije i poveća autonomiju ''strujića'', tako da se oni cijenom i dosegom mogu mjeriti s klasičnim automobilima.