Hypo u Hrvatskoj dobra je akvizicija

U ponedjeljak ujutro klijenti Hypo banke ostali su zatečeni kada se novinama i portalima pronijela vijest da se banka povlači iz Hrvatske. Nakon inicijalnog šoka, koji je nesumnjivo užario telefone u poslovnicama, banka je demantirala povlačenje, no prodaju je potvrdila. U istini je mnogo manje dramaturgije nego što je izgledalo u prvi tren i vjerojatno ono čemu su se (poneki) klijenti nadali. Hypo, naime, "samo" mijenja vlasnika, no tko god on bio, a to bi se moglo otkriti već dogodine, zasigurno neće staviti ključ u bravu na poslovanje u Hrvatskoj. Za razliku od austrijske grupacije, čiji je dio mreže, Hypo u Hrvatskoj profitabilna je i dobro kapitalizirana banka. Vjerojatno nije daleko od istine da je posrijedi najstabilniji dio cijele grupe. Hypo drži 10 posto domaćeg tržišnog kolača, a potkraj rujna bruto dobit bila mu je gotovo 110 milijuna kuna.

Sve u svemu, Hypo u Hrvatskoj potencijalnom je vlasniku odlična akvizicija, pa se postavlja pitanje zašto je na prodaju. Austrijska država, koja je Hypo grupu 2009. spasila od propasti, prisiljena je na prodaju zbog EU pravila o potporama novcem poreznih obveznika. Situacija na tržištu i potraga za kapitalom ubrzali su rasprodaju na tržištima bivše Jugoslavije. Pokušaji prodaje poslovanja u Austriji i Italiji dosad su se pokazali neuspješnima. Premda će se prodaja u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Crnoj Gori pripremiti do sredine iduće godine, već su puštene prve naznake cijene i uvjeta transakcije. Prema riječima čelnika grupe Gottwalda Kranebittera, Austrija će tražiti 1,5 milijardi eura za poslovanje na prostoru bivše Jugoslavije. Uz činjenicu da će matica povući 4 milijarde eura neaktivne imovine kako bi se olakšala prodaja, kao i da je prodajna cijena blizu knjigovodstvene, može se zaključiti da se Austrija po svaku cijenu želi riješiti poslovanja u regiji. Sjajna je to vijest za zainteresirane jer bi mogli napraviti dobar posao. Njih navodno ima, no upitno je koliko imaju novca, pa se novi vlasnik traži među ruskim, dalekoistočnim i turskim ulagačima te bankarskim grupacijama. Nakon ulaska Sberbanka u Volksbank International, Rusi ne taje interes za europskim bankarskim tržištem. S obzirom na milijarde eura potrebnog kapitala, potencijalnih kandidata za prodaju, ili barem dokapitalizaciju, ima puno više od potencijalnih ulagača, pa je javno oglašavanje prodaje Hypo banke označilo novu rundu preslagivanja na tržištu.