I bankari će morati plaćati porez

O porezu na banke priča se već mjesecima, no britanski ministar financija George Osborne napravio je konkretan pomak - u sklopu objave reformskog proračuna potvrdio je da će Velika Britanija oporezovati bilance banaka čime se godišnje namjerava prikupiti i do tri milijarde funti. To će, kazao je Osborne, biti bankarski doprinos krizi i mjerama štednje koje će se provesti u toj zemlji.

- Čvrsto sam odlučio da mjere budu oštre, ali pravedne - izjavio je Osborne, koji je "sasvim spreman reći teške stvari financijskom sektoru". Iako je Velika Britanija u jeku krize izdvojila golema sredstva iz proračuna kako bi spasila svoje banke, pa su tako najveće i nacionalizirane, bilo je neizvjesno hoće li nova vlada Davida Camerona imati snage za "obračun" s financijskim lobijem koji je u Londonu iznimno jak, budući da londonski City predstavlja koncentraciju financijske moći. Predviđanja da će upravo britanski potez biti ključan da pokrene lavinu "obračuna" europskih vlada s bankarskim sektorom pokazuju se točnim, jer su nakon Britanije, još dvije zemlje - Njemačka i Francuska - objavile da uvode porez na bankarski sektor, a sve u svjetlu pravednije raspodjele tereta krize. Istupom ovih zemalja dodatno rastu šanse da će inicijativa za uvođenje "bankarskog poreza" biti usvojena i na razini zemalja skupine G20, koja se sastaje ovaj vikend.

Nova arhitektura
- Novi prijedlog britanskog proračuna je odličan dokument - kaže ekonomski analitičar Damir Novotny, dodajući da je i sadržajno jako bitno da se nova britanska vlada okreće prema potpuno novoj arhitekturi fiskalne politike.

- Bez obzira na to što je u biti riječ o konzervativnoj vladi, nova porezna politika koju su najavili govori nešto sasvim drukčije. Britanska vlada tako sada uvodi porez na bankarsku aktivu, nekretnine, kapitalnu dobit te na profite od kratkoročnih imovinskih transakcija, upravo kako bi se obeshrabrile te kratkoročne špekulacije, a aktivnost usmjerila prema dugoročnim investicijama. S druge strane, smanjili su porez na korporativnu dobit te uveli niz olakšica za mala i srednja poduzeća, te razvojne fondove. Okreću se dakle prema poduzećima i građanima, kojima su pak povećali neoporezivi dio dohotka pa on sad na godišnjoj razini u eurskoj protuvrijednosti iznosi oko 11 tisuća eura. Smanjena je radikalno javna potrošnja, prije svega kroz materijalne troškove ministarstava, a cilj je uravnoteženi proračun do 2015. godine - opisuje Novotny.

- Nije dakle poenta u smanjivanju poreza, porezi se ne moraju smanjiti, ali se mogu rasporediti drukčije. Ovo je potpuno novi model vođenja ekonomske politike koji ne pati od prijašnjih podjela na lijevo i desno, već je riječ o novom pristupu u kojem se troškovi javnog sektora smanjuju, ali se istovremeno porezno opterećenje preusmjerava u korist razvoja, a na teret kapitala i špekulativnih zarada - zaključuje Novotny.

Prejak lobi
Hrvatska, međutim, stoji totalno po strani ovih inicijativa. Domaći financijski lobi u krizi je spašavao državu omogućujući joj da se zadužuje kod kuće, kada to nije bilo moguće vani. Čim se povuče to pitanje, domaći bankari odmah prijete rastom kamata i kreditnih rata, iako je sve upitnije koliki im je uopće manevarski prostor, s obzirom na to da građani ionako više ne dižu kredite, a s novim rastom kamata doista više ne bi imali komu prodati svoje usluge. Time bi domaće banke pilile granu na kojoj sjede jer su ionako već pod pritiskom svojih europskih vlasnika, nezadovoljnih činjenicom što profit u Hrvatskoj pada. Sada bi taj pritisak mogao biti i jači, jer će novi porez u Europi opteretiti banke-majke naših banaka, koje će to onda htjeti nadomjestiti po podružnicama izvan eurozone.

Saša Žiković, docent na riječkom Ekonomskom fakultetu, kaže da nikako ne bi bilo pošteno da su porezni obveznici u svijetu sanirali banke, a da im one sada ništa ne vrate. - Bankarski su profiti privatni i porezni obveznici nemaju nikakve koristi od njih, a vidimo da se s druge strane bankarski gubici saniraju poreznim novcem, bez da države traže povrat bonusa i dividendi koji su isplaćeni u godinama koje su prethodile krizi. Svijet funkcionira prema principu da nitko nije odgovoran ni za što osim poreznih obveznika koji su odgovorni za sve. To je vidljivo i iz jakog otpora banaka na uvođenje poreza koji bi formirao fond iz kojeg bi se u budućnosti sanirale bankovne krize, a da se ponovno ruka ne gura u džepove građana - kaže Žiković.