Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2014

I Hrvatska ima svoje adute za industriju koja je prestigla Hollywood

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider  

I Hrvatska ima svoje adute za industriju koja je prestigla Hollywood

Na FER-u je jučer održan Game Developers Forum koji je po prvi put na jednom mjestu okupio najjače snage industrije igara u Hrvatskoj, jedne od najbrže rastućih grana ICT industrije koja ima veliki potencijal zadržavanja mladih visokoobrazovanih stručnjaka u Hrvatskoj.

Cilj konferencije koja je održana u organizaciji časopisa VIDI bio je približiti mladima ovu industriju koja je po popularnosti i zaradi premašila hollywoodsku filmsku industriju te u mnogim državama svijeta zauzela ozbiljno mjesto u razvoju njihova gospodarstva. Procjene su da će u ovoj godini industrija videoigara u svijetu zaraditi 100 milijardi dolara što je čak za 82 milijarde više nego što se očekuje u filmskoj industriji.

Hrvatska ima nekoliko uspješnih proizvođača mobilnih i računalnih igara koji su postali stopostotni izvoznici, vrlo poznati u svijetu. Najveći od njih, Croteam, Cateia Games, Dreamatrix i Nanobit svoja su iskustva iznijeli na Game Developers Forumu te naglasili kako neprestano traže nove mlade snage koje imaju želju raditi u svijetu videoigara. Pri tom su naglasili kako im nije dovoljno samo školovanje već da svaki njihov zaposlenik mora imati strast i ljubav prema igrama, moraju biti gameri da bi taj svijet razumjeli.

Edukacija stoji više od 70.000 eura

Kad se govorilo o edukaciji mladih, profesorica Željka Mihajlović sa Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave na FER-u istaknula je kako školovanje jednog FER-ovca stoji puno više od 70.000 eura s čime se obično barata u javnosti te da treba na sve načine zadržati takve školovane ljude u Hrvatskoj, a ova industrija je upravo dobra prilika za to.

Koliko je veliki interes mladih za game industriju u Hrvatskoj potvrdili su i iz nedavno otvorene prve hrvatske škole za game dizajn Machina koja trenutno ima 220 polaznika. U njoj su predavači iskusni članovi developerskih timova koji mladima, osim klasične edukacije, odmah ukazuju kojim putem krenuti ukoliko se odluče sami pokrenuti posao.

- Ni jedan početak nije lagan, pa tako nije bio ni naš. Mi smo našu skoro gotovu igru Serious Sam poslali na 30-tak adresa i vjerujem da nitko nije ni pogledao o čemu se tu zapravo radi. Primijetili su nas tek kada smo jednu od 40 razina pustili besplatno. Svatko ima drugačiju priču kako uspjeti i svatko se snalazi na svoj način – rekao je Alen Ladavac iz Croteama, developerskog tima koji je kasnije sa Serious Samom u svijetu postao konkurentan i najvećim svjetskim studijima, a u Hrvatskoj se smatraju doajenima industrije videoigara.

Žanr je važan

Krešimir Špes iz Cateia Gamesa naglasak je stavio na važnost odabira žanra kod proizvodnje igara.

- Mi smo odabrali casual igre jer ih igraju žene od 30 do 65 godina. Naša firma raste, stalno izbacujemo nove naslove i to sve na 2D igrama žanra „kućanice“. Ne smije se zanemariti činjenica da su to žene koje imaju kreditne kartice, mogu i vole trošiti, a pritom ne znaju piratizirati. A za nas to znači uspjeh – dodao je Špes.

Koliko je u svijetu važna industrija mobilnih igara govorio je Alan Sumina, osnivač tvrtke Nanobit, koja je krenula s izradom mobilnih aplikacija, ali se vrlo brzo prebacila na proizvodnju mobilnih igara za iOS. Do sad su izdali 12 igara i danas imaju više od 15 milijuna preuzimanja. Istaknuo je kako je kod mobilnih igara jako važan marketing.

- Najbolja stvar je kada netko igra vašu igru i preporuči je svom prijatelju. Organskim marketingom možete bez uloženog novca dobiti veliku bazu korisnika kojom kasnije nudite svoje nove proizvode - naglasio je Sumina.

Marko Banjac iz Dreamatrixa iznio je ideju kako bi i Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) mogao pod svoju ingerenciju uzeti i razvoj videoigara te na neki način izjednačiti tu industriju s filmskom industrijom jer bi s takvim poticajima nastalo na desetke zanimljivih igara koje bi vrlo brzo našle svoju publiku na svjetskom tržištu.

HAVC bi trebao promovirati i videoigre

- U Velikoj Britaniji BAFTA promovira ne samo film već i televiziju i videoigre. To je ono što bi kod nas trebao raditi HAVC. Na kraju krajeva, on i u nazivu nosi termin „audiovizualni“ što znači upravo to. Time bi se život hrvatskih developera olakšao, mogli bi se natjecati za poticaje, a ovako se uglavnom sami financiramo – napomenuo je Banjac.

Kristijan Mršić iz Momentum studija sudionicima konferencije obratio je pozornost na važnost „ljudskog“ efekta u izradi igara. Mnogi zaboravljaju da je tehnologija samo alat i kako iza svakog dobrog projekta stoje čovjek i njegovo znanje. Treba razmišljati i kao umjetnik i kao psiholog, a ne samo programirati

Industrija videoigara u Hrvatskoj postoji već nekoliko godina i tek slijedi njezina ekspanzija. Iako smo mala zemlja, samo u ovoj godini izlazi najmanje 15 računalnih igara koje će se prodavati u cijelom svijetu. Industrija videoigara prilika je i za mnoge nezaposlene, potencijala za napredak ima mnogo, a za početak i ne treba puno novca. Tek jedan stol i kompjutor na njemu – zaključak je prvog Game Developers Foruma, no svakako vrijedi i da svijet game industrije nije raj u kojemu ćete uživati već vrlo okrutno okruženje u kojem je umijeće opstati, ali je zato nagrada velika.


Komentari članka

Vezani članci

Weekend.18: Punoljetni festival sutra preuzima Rovinj, najavljeno čak šest festivalskih cjelina

18.09.2025.

Weekend.18 ove godine donosi šest festivalskih cjelina. HR.Weekend održava se po treći put i kroz dva dana predavanja otvara ključne teme o ljudskim potencijalima i novim modelima rada. Finance.Weekend, koji je lani debitirao, ove se godine prvi put odvaj

Interdisciplinarnost u Hrvatskoj: Fakulteti stvaraju T-shaped profesionalce

15.09.2025.

Studenti FER-a, TVZ-a i RIT-a stječu znanja iz tehnologije, ekonomije i umjetnosti kroz cross-industry projekte i AI inovacije

Pale: Još nema tehnologija koje bi mogle razumjeti svijet kao čovjek

11.09.2025.

Nemamo umjetnu inteligenciju, to je marketinški naziv. Imamo automate različitih stupnjeva automatizacije koji postaju sve moćniji

Direktori za AI: Nije više nice-to-have, već must-have za konkurentnost

25.08.2025.

Mnogi se pribojavaju da će im umjetna inteligencija (UI, engl. AI) preoteti posao, no u nekim su se tvrtkama zahvaljujući toj tehnologiji već počela otvarati nova radna mjesta (i to vrlo dobro plaćena). Nema tko se nije počeo igrati alatima umjetne inteli

Američke tvrtke uložile milijarde u AI, a 95% njih nema nikakve rezultate

21.08.2025.

Novo istraživanje s MIT-a otkriva da su američke tvrtke uložile između 35 i 40 milijardi dolara u generativnu umjetnu inteligenciju, no čak 95% njih nije ostvarilo gotovo nikakav povrat na investiciju. Zašto projekti propadaju?

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor