I na otpadu se može zaraditi

Mnogi su u otpadu prepoznali dobru zaradu, pa je tako u Hrvatskoj u posljednje vrijeme niknulo nekoliko tvrtki koje su počele snižavati cijene zbrinjavanja otpada. Došle su čak i neke strane tvrtke, ali su odustale, najvjerojatnije zbog logike brzog zgrtanja novca. Biznis u vezi sa zbrinjavanjem otpada može biti lukrativan, malo je manje atraktivan, ali svakako je isplativ računa li se na duge staze te ako je tvrtka ekipirana stručnim osobljem. Mnogi su u otpadu prepoznali dobru zaradu, pa je tako u Hrvatskoj u posljednje vrijeme niknulo nekoliko tvrtki koje su počele snižavati cijene zbrinjavanja otpada. Došle su čak i neke strane tvrtke, ali su odustale, najvjerojatnije zbog logike brzog zgrtanja novca.

Jedna od uspješnih tvrtki za zbrinjavanje otpada svakako je Eko-flor, privatna komunalna tvrtka trojice braće Špikić iz Donje Zdenčine, koji se već više od deset godina bave otpadom, da bi danas bilježili godišnji prihod veći od 91 milijuna kuna. Njihov 'know-how' temelji se isključivo na neprestanoj edukaciji, predanosti poslu u svim segmentima, pa tako i ne čudi da u tom poslu često treba iz prljavoga radnog kombinezona uskočiti u izglačano odijelo radi ugovaranja novog posla.

Odlagališta
Specijalisti za opasni otpad iz tvrtke Kemis ostvaruju godišnji promet od 50 milijuna kuna. Njihov direktor Zoran Matić napominje da su danas mnogi ušli u biznis s otpadom vođeni logikom 'otpad će se uvijek proizvoditi', a naročito jer su neke grane gospodarstva usporile rast, poput primjerice građevine, pa se mnogi prebacuju na posao s otpadom.Problem s kojim se trenutačno susreću svi koji se bave zbrinjavanjem opasnog otpada nedostatak je adekvatnih odlagališta. Najbolji je primjer odlaganje azbesta.

Prošle godine je 15 tvrtki potpisalo ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o skupljanju, prijevozu i odlaganju građevinskog otpada koji sadrži azbest. Skupljanje i odvoz besplatni su za fizičke osobe, dok se za pravne naplaćuje.- Sada na skladištu imamo 70 tona azbestnog otpada i ne znamo kamo s njim. Naime, Fond je obećao osiguravanje lokacija s kazetama u kojima će se odlagati azbest, no zbog negodovanja lokalnih samouprava, zasad svi koji skupljaju azbest moraju ga skladištiti samostalno u svojim prostorima - objašnjava Matić, dodajući kako im se azbest prikupljen od građanstva ne isplati izvoziti, jer Fond za zaštitu okoliša na pokriva troškove.

To potvrđuje i Marijan Galović iz Zelene akcije. On kaže da u Hrvatskoj nema dovoljno kapaciteta za obradu opasnog otpada, već samo za skladištenje. - Naše tvrtke opasni otpad voze u Austriju, gdje se taj otpad obradi i dalje vozi u njemačke rudnike soli - kaže Galović, ustvrdivši kako je posao s opasnim otpadom i dalje ipak više nego profitabilan.

Gumeni otpad
Ništa manje profitabilni su plastika te papir i guma. Dobar primjer za to je tvrtka Gumiimpex iz industrijske zone pokraj Varaždina. Oni su, naime, 2005. godine prvi počeli s recikliranjem rabljenih autoguma, radi smanjenja štetnog utjecaja na okoliš uz ponovno korištenje vrijednih svojstava gume. U Gumiimpexu suvremenom tehnologijom od starih, izvoženih guma dobivaju granulat čija je daljnja primjena korisna u mnogim gospodarskim djelatnostima: od građevinskih, infrastrukturnih, prijevozničkih, poljoprivrenih, do sportskih terena raznih profila.

Na području Hrvatske otpadne gume skupljaju se kod ovlaštenih regionalnih skupljača, a godišnji kapacitet Gumiimpexova pogona za reciklažu otpadnih guma je obrada 23.000 tone rabljenih guma svih vrsta.U kategoriju količinski najbrže rastućeg otpada spada tzv. e-otpad. Najveći dio tog otpada spada u opasni otpad zbog komponenti koje sadrži. Prikupljanje te vrste otpada počelo je u prosincu 2007., nakon donošenja Pravilnika o gospodarenju električnim i elektroničkim otpadom i dodjele koncesija za njegovo prikupljanje i oporabu.

U prvih šest mjeseci odvojeno je prikupljeno 630 tona, a već u sljedeća tri mjeseca ta se količina povećala više od pet puta. Prema procjenama u Hrvatskoj na godinu nastane od 30.000 do 45.000 tona e-otpada, odnosno od šest do deset kilograma po stanovniku (u EU oko 14 kilograma), a gomilanje se povećava do 10 posto na godinu. Da bi gospodarenje otpadom zadobilo svoju punu primjenu, osim angažmana tvrtki koje ga skupljaju i zbrinjavaju te na tome ostvaruju profit, potreban je i angažman svakog pojedinca.

Svijest o brizi za okoliš i štetnosti pojedinih otpada ne stvara se preko noći, tako da je važan i edukativan pristup problemu u vezi sa zbrinjavanjem otpada. Ne manje važna je i činjenica da projekti Fonda za zaštitu okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije otvaraju nova radna mjesta. Tako je, primjerice 2.846 projekata Fonda dosad otvorilo četiri tisuće novih radnih mjesta.