Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2010

I veliki i mali proizvođači u utrci za tržište halal-hrane

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

I veliki i mali proizvođači u utrci za tržište halal-hrane

Hrvatske tvrtke izvoze na 44 tržišta više od 250 milijuna dolara proizvoda certificiranih u skladu s kvalitetom halal, a neke od njih su izvoz na regionalno tržište povećale i 40 posto nakon dobivanja certifikata. Halal je arapska riječ koja znači dozvoljeno, dopušteno i ugodno prema islamskim propisima. Takav certificirani proizvod je onaj koji zadovoljava sve propise o zdravstvenoj ispravnosti, higijeni i sanitarnim propisima u čijem sastavu nema nijednog sastojka koji je zabranjen za upotrebu. Dakle, certifikat jamči da proizvod ne sadržava sastojke koji su zabranjeni za muslimane, poput alkohola ili svinjetine, ali propisuje i način prehrane i klanja životinja, skladištenje i cjelokupnu pripremu prehrambenih artikala. Osim toga, to znači da tvornica alkoholnim sredstvima ne smije dezinficirati pogon. Halal-kvalitetu može isključivo potvrđivati autorizirana certifikacijska kuća koju za to ovlasti Islamska zajednica.

Certifikat halal ima dvadesetak hrvatskih tvrtki - Agrokor, Vindija, Podravka, Kraš, Stella Croatica, Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec, Puris, Viro, Zvečevo..., oko tisuću proizvoda, a više ih je u postupku dobivanja tog certifikata, čak i za vodu, slastice i druge proizvode. Primjerice, Kraševe su napolitanke na tržištu Saudijske Arabije prisutne tridesetak godina, dok je Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec certificirala čitavu proizvodnju po tom standardu. S obzirom na to da su proizvodi s halal-certifikatom prisutni u svim prehrambenim navikama i svim područjima svijeta, prihvatljivi za sve životne dobi i za pripadnike drugih konfesija, zdravstveno ispravni i dodatno provjereni i kontrolirani, za njih se sve više odlučuju i pripadnici drugih vjera, a ne samo muslimani.

Primjerice, u Velikoj Britaniji, prema podacima britanske agencije za sigurnost hrane, hranu halal konzumira oko šest milijuna korisnika, od toga su samo dva milijuna muslimani. Halal-hrana je sve popularnija u Europi te se očekuje 20 do 25-postotni rast poslovanja s takvom hranom u idućih deset godina. Ukupno europsko tržište halal-hrane procijenjeno je na oko 66 milijardi dolara, uključujući meso te svježu i pakiranu hranu, dok je vrijednost globalnog tržišta procijenjena na oko 634 milijarde dolara. Sve više tih proizvoda osim u trgovinama posebne hrane sve češće možemo naći na policama trgovina velikih maloprodajnih lanaca. U Europi su trenutačno najpopularniji halal-proizvodi mlijeko u prahu, razni pojačivači okusa, začini i umaci.

Splitski proizvođač delikatesnih proizvoda Stella Croatica prvi je u Hrvatskoj uveo halal-certifikat na nagovor poslovnih partnera iz Kuvajta, a svoje proizvode izvozi na Srednji istok i u Ujedinjene Arapske Emirate. Da je riječ o posve novom trendu u strategijama hrvatskog izvoza, svjedoči i to što su se u utrku za proizvodnju te robe uključile i najveće hrvatske kompanije, ali i niz srednjih i manjih tvrtki u rasponu od obiteljskih gospodarstava koja proizvode med do šećerana i farmi nojeva. Sve su one u relativno kratkom vremenu prilagodile svoje pogone i proizvode uvjetima iz šerijatskih pravila koja propisuju što je halal. Nadzor nad tim tvrtkama i izdavanje posebnog certifikata, 'ulaznice' na tržište vrijedno više od 150 milijardi dolara, provodi Agencija za certificiranje halal-kvalitete u Tuzli, čija podružnica u Islamskom mešihatu u Zagrebu izdaje certifikate. Velika delegacija hrvatskih gospodarstvenika, koju su okupili HGK i Mešihat, otputovala je i na svjetski halal-sajam Halal World Expo, koji se godišnje održava u Abu Dhabiju. Ondje je u izravnim razgovorima s poslovnim partnerima iz arapskih zemalja mogla ugovoriti izvoz hrvatskih halal-proizvoda u idućem razdoblju, kako bi se prošlogodišnji izvoz u arapske zemlje, vrijedan oko 450 milijuna kuna, višestruko premašio.

Priprema hrane prema standardu halal provodi se na poseban način. Postoji procedura prema kojoj se, u određeno vrijeme u godini, može proizvoditi hranu po tim standardima. Zadnjeg dana u prethodnom tjednu mora se temeljito, na propisan način, očistiti proizvodni pogon. Sirovina mora biti posebno deklarirana, a proizvođači mora imati izjavu dobavljača da nije bila u kontaktu ni sa jednim zabranjenim proizvodom. Izgleda komplicirano, ali, kažu, samo kad se radi prvi put. Halal-proizvod se pakira, hermetički zatvara, stavlja u skladište i etiketira znakom halal-hrane u skladu sa šerijatskim propisima, uz uvažavanje naputaka agencije za monitoring. Tjedan nakon toga proizvođači se vraćaju u proizvodnju prema standardu HACCP.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska lani uvezla hrane za gotovo 7 milijardi eura: Deficit dosegnuo 2,85 mlrd. €

14.05.2026.

Hrvatska je prošle godine uvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti gotovo sedam milijardi eura te ostvarila deficit od 2,85 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 74 posto u 2020. na 59 posto prošle godine, a zbog niske sa

Tržište rada traži nove vještine, nužno povezati obrazovanje i gospodarstvo

20.03.2026.

Zbog sve izraženijeg nedostatka radnika, osobito kvalificiranih, nužno je snažnije povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva te veća ulaganja u razvoj vještina koje odgovaraju stvarnim potrebama tržišta, pokazali su rezultati istraživanja Hrvatske gos

Proljetna sjetva 2026.: Dovoljno sjemena, rast interesa za jednu uljaricu, a što je s gnojivom?

09.03.2026.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini proizvedeno je oko 1,05 milijuna tona pšenice, čime je prvi put premašena simbolična granica od milijun tona

Ozbiljan deficit: Fali nam 30 milijuna litara vina, a omotnica neiskorištena

26.02.2026.

Pokrivenost uvoza izvozom pala je s gotovo 50 posto prije desetak godina na manje od 30% danas, rekao je prof. dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK naglasivši da je zato važno da i novac koji dolazi kroz Vinsku omotnicu iskoristimo u cijelosti.

Marže sve tanje: Ugostiteljima troškovi, pogotovo plaće, rastu brže od prometa

25.02.2026.

Ugostiteljskom sektoru promet raste, ali izazove u poslovanju predstavljaju brži rast rashoda od prihoda zbog pritiska rastućih troškova rada, energenata, sirovina i ostaloga, što im smanjuje profitne marže i bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu, p

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk